Predstavnici vladajuće većine su u institucijama podržali Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji predviđa izgradnju kolektora u zetskom selu Botun, dok su iste partije na terenu, zajedno sa mještanima, protestovale protiv te iste investicije.

Građanski aktivista Stefan Đukić za “Vijesti” ocjenjuje da političari u Crnoj Gori lični i partijski interes stavljaju ispred opšteg, maskirajući ga kolektivnim identitetom.

– Naše partije i njihovi predstavnici nemaju osjećaj ni svijest da sa vršenjem vlasti dolaze i obaveze, a ne samo privilegije. Oni i dalje u svakoj situaciji stavljaju lični i partijski interes kao primaran, maskirajući ga kolektivizacijom borbe, bore se za lokalnu zajednicu, etničku grupu, državu u cjelini – ističe Đukić.

Dodaje da partije vlasti često zaboravljaju da pozicija vlasti nosi obaveze.

– Ne žele nikad da donesu odluku koja je dobra za društvo u cjelini ako nije popularna kod njihove interesne grupe ili ako mogu bolje politički profitirati. Takve stvari su legitimne, ali ne dok se vrši vlast. Neko mora da donese i ‘teške’ odluke s vremena na vrijeme – naglašava Đukić.

On ističe i da podijeljeni stavovi partija šalju poruku biračima: – Nije poenta riješiti problem, već imati bolji rezultat na sljedećim izborima. Đukić objašnjava da partije često imaju jedan stav u podgoričkom, a drugi u zetskom odboru. glasačima u glavnom gradu bolje je reći da su za, a u Zeti da su protiv.

– Ne postoji jasna ‘magistrala’ stavova, samo koraci od juče do danas –  dodaje.

Vlada je Prostorni plan Crne Gore utvrdila 12. juna, dok ga je Skupština usvojila dvije sedmice kasnije. Za plan su glasali poslanici Pokreta Evropa sad (PES), Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP), Demokrata, Bošnjačke stranke, Socijalističke narodne partije (SNP), Ujedinjene Crne Gore, Albanskog foruma i CIVIS-a, dok su protiv bili predstavnici Demokratske partije socijalista.

Na sjednici Vlade 10. decembra doneseni su i zaključci o izgradnji postrojenja, uključujući praćenje zagađenja koje može proizvesti buduće postrojenje, ali i sanaciju bazena crvenog mulja.

Lider DNP-a Milan Knežević najviše se protivio izgradnji kolektora, prijeteći izlaskom iz vlasti ukoliko se postrojenje gradi ili policija interveniše protiv protesta građana. Krajem novembra, na premijerskom satu, ponovo je najavio da će pokrenuti postupak izlaska iz vlasti ukoliko dođe do hapšenja u Botunu.

Protivljenje izgradnji kolektora iskazao je i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, tražeći krajem septembra isključenje DNP-a iz vlasti. Njih dvojica su se sukobili nakon što je Mujović naveo da Knežević neće opstruirati izgradnju, što je lider DNP-a demantovao.

Podršku postrojenju u Podgorici dali su Demokrate, što je saopštio odbornik Mitar Paunović. Ipak, na protestima su govorili i predsjednik zetskog odbora Demokrate Luka Krstović, Miroslav Brajović iz NSD-a i poslanica SNP Slađana Kaluđerović. Nekoliko dana prije referenduma, poslanik Demokrata Albin Ćeman objavio je fotografiju sa ministrom ekologije Damjanom Ćulafićem uz poruku “Botun Botunjanima”, što je mnogi protumačili kao podršku mještanima.

Projekat kolektora u Podgorici traje više od decenije, još od vremena kada je gradonačelnik bio Miomir Mugoša (DPS). Tokom mandata Slavoljuba Stijepovića 2017. potpisan je kreditni ugovor s Njemačkom bankom za obnovu i razvoj i dobijena je donacija EU od 10 miliona eura.

Početkom 2020. direktor Vodovoda i kanalizacija Filip Makrid i direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora, a gradonačelnik Ivan Vuković je istakao da je u pitanju projekat vijeka, procijenjene vrijednosti preko 50 miliona eura. U junu 2022. ponovo je potpisan ugovor od 3.500 strana, uz paraf Makrida, Vukovića i izvođača turskih kompanija Mehmet Emre Bastopku i Bauram Albauark.

Odustajanje od postrojenja moglo bi izazvati finansijski kolaps Podgorice i katastrofalne ekološke posljedice, jer postojeći kolektor prečišćava otpadne vode za maksimalno 55.000 ljudi, dok grad ima oko 180.000 stanovnika. Nerješavanje ovog problema moglo bi ugroziti i Poglavlje 27 u pregovorima za EU.

Opština je početkom oktobra donijela odluku o referendumu, nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost Glavnom gradu na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.

Mještani Botuna se protive postrojenju zbog negativnog iskustva s Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, strahujući od zagađenja i zastarjele tehnologije planiranog postrojenja, posebno spalionice otpadnog mulja.

Kako bi spriječili ulazak turskog investitora, Botunjani su prvo organizovali straže na parceli nasuprot gradilištu, a nakon intervencije inspektora, premjestili su šatore na planirano mjesto gradnje.

Na referendumu održanom 14. decembra, 7.834 građana Zete, odnosno 98 odsto izašlih, izjasnilo se protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.