Kreatori Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice nisu se rukovodili crnogorskim zakonima prilikom izrade tog dokumenta, uključujući ni Zakon o šumama, koji jasno propisuje uslove pod kojima je moguće mijenjati namjenu zemljišta krčenjem šuma. Uprkos tome, planirano je krčenje drveća na Veljem Brdu kako bi se izgradio stambeni kompleks.

Nacrt PUP-a ne sadrži analizu uticaja na vodoizvorišta niti konkretne smjernice za poboljšanje ekoloških aspekata i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama.

Sve te zamjerke, uključujući i neusklađenost PUP-a sa članom 45, stav 1 Zakona o šumama, iznijelo je Strukovno udruženje arhitekata, koje broji 650 članova.

Oni podsjećaju da ovaj zakon precizno definiše da je promjena namjene šuma u građevinsko ili drugo zemljište moguća samo u tri slučaja. Prvi je izgradnja objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda i odbranu zemlje. Drugi slučaj je kada se javni interes utvrdi posebnim zakonom ili na osnovu zakona. Treća mogućnost je u postupku komasacije i arondacije poljoprivrednog zemljišta i šuma, u skladu sa zakonom.

– Ni jednim pravnim aktom u okviru nacrta PUP-a nije definisan javni interes za izgradnju investicionog projekta Velje Brdo, pa nije jasno na osnovu čega je usvojen ovaj planerski pristup bez pravnog osnova – navodi se u njihovim primjedbama.

Arhitekte su posebno ukazale na to da PUP predviđa prenamjenu zemljišta namijenjenog za sport, rekreaciju i zelene površine u građevinsko zemljište, što je, kako ističu, posebno problematično u blizini rijeke Zete, gdje se nalaze vodoizvorišta.

– Nacrt plana ne sadrži detaljnu analizu potencijalnog uticaja izgradnje na vodoizvorišta, kao ni uticaja solarnih elektrana. Takođe, ne predviđa konkretne smjernice za poboljšanje ekoloških aspekata i zaštite životne sredine u već izgrađenim zonama – upozoravaju arhitekte.

Oni ističu i da nekontrolisana gradnja, koja traje decenijama, dovodi do trajnog gubitka prirodnih staništa ključnih za očuvanje biodiverziteta i poljoprivrede, čime se ugrožavaju i dugoročni benefiti za lokalno stanovništvo.

– Posebno naglašavamo da su dvije lokacije – Mareza i Ćemovsko polje – morale biti tretirane kroz kvalitetniju analizu. U tim zonama neophodno je primijeniti standarde zaštite životne sredine, imajući u vidu da je riječ o područjima od posebnog ekološkog značaja – Mareza kao dio parka prirode, a Ćemovsko polje kao jedno od posljednjih stepa u ovom dijelu regiona. Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađenog prostora i njegovom uticaju na životnu sredinu –  zaključuju arhitekte.

Inače, PUP Glavnog grada nije usvojen ni dva mjeseca nakon roka koji je ranije najavila Vlada – do kraja prošle godine. Takođe, još nije odgovoreno na više od 300 primjedbi koje su građani, stručna udruženja i nevladine organizacije podnijeli tokom javne rasprave.

Prema ranijim najavama iz Vlade Crne Gore, početak izgradnje projekta “Velje brdo” planiran je za kraj 2025. godine, dok su prva useljenja predviđena do 2026. godine. Usvajanje PUP-a za Glavni grad najavljeno je za kraja prošle godine, što je 14. decembra 2024. potvrdila i Vlada.
Mjesec i po prije toga, 25. oktobra, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović izjavio je da je “Velje brdo” jedan od najvažnijih projekata kojima se bavi crnogorska Vlada. Istog dana obrazovano je i državno koordinaciono tijelo za realizaciju tog projekta.

– Ono će pratiti realizaciju projekta, osigurati da državne službe djeluju sinhronizovano i da se što prije dođe do rješenja koja smo obećali građanima – rekao je tada Radunović, dodajući da se usvajanje PUP-a očekuje najkasnije do kraja godine.

Međutim, PUP još nije usvojen, a proces njegovog donošenja prate brojne kontroverze. Javna rasprava o izmjenama i dopunama plana trajala je od 2. do 20. decembra 2024. godine, ali je dva puta bila blokirana zbog nezadovoljstva građana, stručnih udruženja i nevladinih organizacija, koji su ukazivali na neadekvatan prostor za njeno održavanje. Nakon toga, Ministarstvo urbanizma odlučilo je da ne održi centralnu javnu raspravu.

Uprkos tome, na izmjene i dopune PUP-a pristiglo je više od 300 primjedbi. Nevladine organizacije i građani, pored projekta “Velje brdo”, problematizovali su urbanizaciju i zauzimanje zelenih površina, dodatnu betonizaciju Podgorice i ucrtavanje objekata investitorima, uključujući i one na području Mareze.