Najnovije izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima predstavljaju, prema ocjeni dr sci. Mitra Radonjića, mnogo više od tehničke izmjene propisa. On smatra da se njima, uoči izbora, otvara prostor za dodatno političko kadrovanje u državnoj upravi i slabljenje principa profesionalnosti javne službe.
Radonjić u svojoj kolumni tvrdi da je suština predloženih izmjena u tome da se „poljuljana vladajuća struktura pred izbore priprema da dovrši projekat potpune ‘ćacizacije’ državne uprave“.
Vlada je početkom septembra predložila izmjene zakona kojima bi, između ostalog, bilo omogućeno da kandidat bude zaposlen u državnoj upravi prije položenog stručnog ispita, uz obavezu da taj ispit položi naknadno. Predloženo rješenje predviđeno je kao privremeno i trebalo bi da važi do kraja 2027. godine.
Upravo koncept privremenog zapošljavanja Radonjić vidi kao jedno od ključnih pitanja.
– Privremeno? U Crnoj Gori je, izgleda, sve privremeno dok ne postane trajno. Privremeno se zapošljava. Privremeno se postavlja. Privremeno se mijenja zakon. Privremeno se zaobilaze standardi – navodi Radonjić.
Prema njegovoj ocjeni, problem nije u tome što državnoj upravi trebaju novi zaposleni, niti u potrebi da ona bude efikasnija. Problem nastaje, kako tvrdi, ukoliko se argument efikasnosti koristi za otvaranje prostora za partijsko zapošljavanje.
– Nije problem u tome što državi trebaju novi ljudi. Naravno da trebaju. Nije problem ni u tome što državna uprava mora biti efikasnija. Naravno da mora. Problem je kada se iza navodne potrebe za efikasnošću otvaraju vrata za ono što građani Crne Gore već decenijama prepoznaju kao partijsko zapošljavanje – piše Radonjić.
Pitanje je – zašto baš sada?
Radonjić posebno problematizuje vrijeme u kojem se predlažu izmjene zakona i postavlja pitanje da li je riječ o potrebi sistema ili političkom interesu.
– Zašto se zakon mijenja baš sada? Zašto se hitno otvara prostor za zapošljavanje bez prethodno ispunjenog stručnog uslova? I, možda najvažnije – ko će biti ti novi zaposleni? – pita Radonjić.
On smatra da javnost ima pravo da dobije odgovore na ta pitanja prije nego što predložena rješenja postanu dio pravnog sistema.
U tom kontekstu upozorava da državna uprava ne smije biti tretirana kao prostor za političku raspodjelu.
– Državna uprava nije partijski plijen. Ministarstvo nije filijala partije. Direktorat nije nagrada za predizbornu lojalnost. Državna služba nije mjesto na kojem se uhljebljuje politička rodbina, prijatelj, aktivista ili čovjek koji je dovoljno dugo čekao svoj red – navodi Radonjić.
„Državna uprava pripada građanima“
Radonjić smatra da je jedno od ključnih pitanja odnosa prema državnoj upravi upravo pitanje kome ona pripada.
– Državna uprava pripada građanima – ističe on, dodajući da se od te činjenice, kako ocjenjuje, u Crnoj Gori godinama bježi.
Prema njegovim riječima, profesionalna državna uprava trebalo bi da bude zasnovana na stručnosti, odgovornosti i jasnim kriterijumima, a ne na političkoj pripadnosti ili bliskosti sa centrima moći.
Posebno ironično komentariše i pitanje budućih „stručnjaka“ koji bi, kako navodi, mogli biti zaposleni po novim pravilima.
– Nakon narednih izbora moraćemo čvrsto da zatvorimo granice, jer će ‘stručnjaci’ krenuti da bježe čim ostanu bez zaštite političkog ‘kišobrana’ – navodi Radonjić.
Političko ili administrativno pitanje?
Iako se izmjene zakona predstavljaju kroz potrebu za efikasnijim funkcionisanjem državne uprave, Radonjić smatra da je riječ o pitanju koje prevazilazi administrativni nivo.
Za njega je ključno pitanje kakvu državnu upravu Crna Gora želi da izgradi – profesionalnu i odgovornu instituciju u službi građana ili sistem u kojem se kadrovska rješenja prilagođavaju političkim potrebama.
– Suština izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima je da poljuljana vladajuća struktura pred izbore dovrši projekat potpune ‘ćacizacije’ državne uprave – zaključuje Radonjić.
View this post on Instagram
Komentariši