Vlada Crne Gore u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, koje su se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc-Prelević.

Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovora jasno ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.

– To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj tako ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.

Tri specijalne izvjestiteljke UN – Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor, specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava – u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc-Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji.

UN eksperti u pismu izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.

Radulović je dodao da do sada nije dobio obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva u vezi sa više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, uključujući i prijetnje na koje se ukazuje u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.

– Nažalost, Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.

On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo ima mnogo predmeta i da ne može blagovremeno odgovoriti na svaku krivičnu prijavu, ali ističe da se radi o ozbiljnim krivičnim djelima i prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato, kako je rekao, opterećenost i veliki obim posla ne mogu biti opravdanje.

Nereagovanje Tužilaštva posebno je problematično kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.

– To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner, to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je Radulović.

HRA: Pismo tri specijalne izvjestiteljke UN Vladi CG zbog medijskih napada Demokrata