Dugo očekivani rezultati popisa stanovništva, koji je sproveden krajem prošle godine, danas su predstavljeni javnosti.

U Crnoj Gori ima ukupno 623.633 građana.

Od tog broja najveći procenat 41,12 odsto se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 32,93 odsto izjašnjava kao Srbi.

S druge strane, 43, 18 odsto stanovištva se opredijelilo za srpski, a 34,52 odsto za crnogorski kao maternji jezik.

Ova diskrepancija mogla bi da čudi, ali prisjetimo se da je standardizacija i normiranje crnogorskog jezika po obnavljanju nezavisnosti Crne Gore, 2006. godine, proteklo uz dosta sporenja i sukobljavanja mišljenja stručne javnosti.

I to ne zbog naziva jezika, crnogorski jezik je službeni jezik u Crnoj Gori od donošenja Ustava 2007. godine, već zbog osnova na kojima je standardizacija izvršena.

Za otprilike deceniju i po teško je reći da je jezički standard, čiji je idejni tvorac prof.dr Adnan Čirgić, zaživio u punom kapacitetu i da je opšteprihvaćen. Jotovana varijanta se selektivno primjenjuje, a glas i slovo „Ź, ź“ gotovo da nijesu u upotrebi.

S obzirom na to da je ova varijanta crnogorskog jezika, kako je već rečeno, u samom startu naišla na oprečna mišljenja, a kroz vrijeme i na neupotrebu od strane određenog procenta stanovištva, razlike u rezultatima popisa po pitanju nacionalnog identiteta i maternjeg jezika možda ne bi trebalo da čude.

Jer, podsjetimo, u jeku priče o standardizaciji, bilo je predstavnika stručne javnosti koji su zdušno podržavali standardizaciju crnogorskog jezika, ali baziranu na drugačijim osnovama, ne umanjujući, pritom, posebnost crnogorskog jezika.

Prikupljanje statističkih podataka pri vršenju popisa stanovništva, shodno standardizovanoj metodologiji, ne ostavlja prostor za dopunu u cilju stvaranja šire slike, pa na osnovu svega navedenog, ostaje pretpostavka i možda tema nekog drugog tipa istraživanja, koliko je stanovnika Crne Gore, koji su se izjasnili kao Crnogorci, odabralo za maternji jezik neku drugu opciju, a ne crnogorski, upravo zbog čitave polemike i suprotstavljenih mišljenja u pogledu standardizacije jezika. Ovo pitanje se samo nameće zbog već pomenute činjenice, na koju ukazuje nesaglasje rezultata popisa po pitanju nacionalne pripadnosti i jezika.