Ako se podgorička uprava i odbornici do 2. novembra ne izjasne o lokaciji za izgradnju dnevnog centra za djecu s autizmom, roditelji i staratelji planiraju da svoju djecu dovedu u Skupštinu glavnog grada i u Opštinu, gdje će od odgovornih tražiti objašnjenje zašto ne odgovaraju na urgentne dopise.

Ovu najavu juče je iznio Goran Laković iz NVO „Niste sami“, koji je kritikovao nadležne i zbog toga što još nije izrađen registar djece s autizmom.

– Poslali smo i pismo svim odbornicima kojih je 61 tamo. Apelovali smo da se tema pokrene što prije. Do 2. novembra imaju rok da javno saopšte za koju lokaciju su se odlučili. Ne prihvatamo trenutno ni ad hoc rješenje, kakav je Dnevni centar sada, jer je neuslovan iz hiljadu razloga. Treba nam veći prostor. Skupština i zgrada gradonačelnika su mjesta gdje treba da dovodimo našu djecu ako se ne oglase do zadatog roka – rekao je Laković.

Roditelji i staratelji djece s autizmom nedavno su organizovali protest i tražili od nadležnih da u roku od 15 dana obezbijede lokaciju za novi dnevni centar, što do sada nije ispoštovano. Na skupu su negodovali zbog nefunkcionisanja sistema i nedostatka stručnog kadra za rad s djecom, naglašavajući da više ne mogu finansijski ni fizički da izdrže rad s djecom koji treba da obavljaju stručnjaci kojih nema u državi.

Laković je podsjetio da im je iz Glavnog grada obećano da će se odrediti lokacija za dnevni centar, uz najavu da će se to završiti u roku od nedjelju dana, ali se to nije desilo. Prekjuče su Glavnom gradu uputili urgenciju, na koju još nije stigao odgovor.

– Dovešćemo im djecu, pa neka im objasne zašto im ne daju lokaciju za izgradnju dnevnog centra – kazao je Laković.

Potencijalne lokacije

Laković je istakao da traže lokaciju na periferiji grada. Ponuđeno im je zemljište u Maslinama manje kvadrature, oko 2.000 kvadrata, ali su ga odbili jer se nalazi usred naselja i zbog malih kapaciteta bi bio centar zatvorenog tipa. Takođe je ponuđena lokacija na Marezi, površine oko 12.000 kvadrata, te lokacija na Kakarickoj gori, koja je bliža gradu.

– Tražili smo da odluku donese struka, a ne politika. Treba da se raspiše međunarodni konkurs za idejno rješenje dnevnog centra i da se radi glavni projekat. Za sve te korake je potrebna lokacija. Zašto je ne određuju – pitanje je. Ako misle da nas je nakon protesta sve prošlo i da je nećemo tražiti, u zabludi su. Spremni smo da idemo do kraja i izborićemo se za svoju djecu. Nećemo dozvoliti da se nijedan roditelj zapita šta će biti sa djecom kada nas ne bude. Ako treba, ići ćemo još radikalnije, pa neka vidi Evropa pravo lice donosilaca odluka i koliko ih je briga za djecu i narod – poručio je Laković.

Ministrova izjava

Jedan od zahtjeva protesta bio je i izrada registra osoba s autizmom. Ministar zdravlja Vojislav Šimun krajem jula je na sjednici Skupštine Crne Gore izjavio da je dobio zahtjev i da je zadužio Institut za javno zdravlje da uradi registar.

– Očekujem da će biti gotov krajem ove godine ili početkom naredne. Brojne registre smo uzeli da radimo – rekao je tada ministar.

Pobjeda je pitala Institut u kojoj je fazi izrada registra i kada će biti gotov, ali im je odgovoreno da Institut ne vodi registar osoba s autizmom, niti je uspostavljanje takvog registra predviđeno zakonskim okvirima koji uređuju nadležnosti Instituta.

– S obzirom na to da registar nije uspostavljen, ne postoji precizan vremenski okvir za njegovo završavanje. U okviru trogodišnjeg projekta ‘Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta’ (koji sprovodi Ministarstvo rada i socijalnog staranja uz podršku EU, od 2020. godine), predviđeno je formiranje jedinstvenog tijela za vještačenje i osnivanje Zavoda za vještačenje invaliditeta, u okviru kojeg će biti uspostavljen i elektronski registar osoba s invaliditetom –  navedeno je u odgovoru.

Goran Laković je kritikovao stav Instituta i podsjeća da je zakonska obaveza te institucije da izrađuje registre.

– Ko je izjavio da im to nije zakonska obaveza treba odmah da podnese ostavku, jer ne zna gdje radi. Institut je krovna institucija za krovne smjernice. Ako ne rade svoj posao, cijeli sistem trpi. Nemamo ne samo taj registar, nego nijedan, niti registar za rijetke bolesti, cerebralnu paralizu… Registri su važni kako bi se na osnovu njih kreirale strateške politike. Ako je krovna institucija, odnosno Institut za javno zdravlje, nesposobna da uradi taj posao – neka tako kažu – naglasio je Laković.

Dodao je da iz Ministarstva za socijalno staranje poručuju da će se raditi registar osoba s invaliditetom, ali da to nije isto.

– Oni će da urade registar ljudi koji se jave na ponovno vještačenje i tu će biti gro ljudi koji se neće prijaviti i koji će ostati neregistrovani. Imaćemo ponovo netačne podatke. Registar je živa materija koja se ažurira nedjeljno, mjesečno – kazao je Laković.

On je objasnio da bi se na osnovu registra strateški planirale politike, primjerice da se upiše stotinu djece s autizmom u škole, resorna ministarstva bi mogla da reaguju i planiraju potrebne korake.

Roditelji i staratelji djece s autizmom su ogorčeni na državu kako brine o njihovoj djeci. Sa nedavnog protesta zahtijevali su inkluziju po mjeri djeteta, dostupnije tretmane logopeda i osnaživanje roditelja. Poručili su da treba graditi sistem od nule, idealan za sve, i naglasili da više nemaju vremena da čekaju, te da se bore ne samo za svoju djecu, nego i za druge koji će dobiti dijagnozu. Na skupu su poručili da institucije krše dječja prava i njihovo dostojanstvo.

Roditelji djece s autizmom održali su i protest 2. aprila, ali njihovi zahtjevi nijesu realizovani. Isticali su da se ništa nije uradilo što bi promijenilo situaciju djece s autizmom i djece sa teškoćama u razvoju.

Iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića nedavno je poručeno da država izdvaja milione eura za liječenja u inostranstvu, dok bi se tim sredstvima mogli otvoriti moderni centri u zemlji, gdje bi porodice bile zajedno, a djeca dobijala adekvatnu podršku kod kuće.