Navodi vazduhoplovnog analitičara i vlasnika portala Zamaaero, Alena Šćurića, otvorili su nova pitanja u javnosti u vezi sa statusom i angažmanom direktora Aerodroma Crne Gore Roka Tolića.

Šćurić je, komentarišući situaciju u vezi sa crnogorskim aerodromima, naveo da Tolić, prema njegovim tvrdnjama, posjeduje hrvatsko, crnogorsko i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Kako je Šćurić izjavio u javnoj raspravi, lično je bio prisutan prilikom, kako tvrdi, dobijanja Tolićevog državljanstva Bosne i Hercegovine, navodeći i da je crnogorsko državljanstvo dobio svega nekoliko dana ranije.

Izvor blizak portalu 24kroz7 je potvrdio da je premijer Milojko Spajić, lično dodijelio državljanstvo Toliću. Ove tvrdnje, ukoliko se potvrde, otvaraju pitanje pod kojim je pravnim osnovom Tolić stekao crnogorsko državljanstvo.

Prema važećem crnogorskom zakonodavstvu, pitanje višestrukog državljanstva podliježe posebnim zakonskim uslovima i međunarodnim sporazumima, pa bi, ukoliko se potvrdi da Roko Tolić zaista posjeduje crnogorsko, hrvatsko i državljanstvo Bosne i Hercegovine bez odgovarajućeg pravnog osnova, nadležni organi morali da utvrde njegov status i eventualno zatraže da se odrekne jednog od državljanstava.

Posebnu pažnju javnosti privlači pitanje statusa višestrukog državljanstva, odnosno da li je Tolić u trenutku imenovanja na funkciju direktora Aerodroma Crne Gore ispunjavao sve zakonske uslove i da li su nadležne institucije bile upoznate sa njegovim statusom.

U tom kontekstu nameće se i pitanje transparentnosti procesa imenovanja na rukovodeće funkcije u državnim preduzećima. Aerodromi Crne Gore predstavljaju jedan od ključnih državnih sistema, posebno imajući u vidu njihov značaj za turizam, saobraćaj i ukupnu ekonomiju zemlje.

Istovremeno, aktuelna situacija na aerodromima u Tivtu i Podgorici dodatno je pojačala interesovanje javnosti za rad menadžmenta. Tokom ljetnje sezone zabilježene su velike gužve, opterećenost terminala i problemi izazvani ograničenim kapacitetima postojeće infrastrukture.

Šćurić, međutim, u svojim komentarima ne smatra da odgovornost za takvo stanje treba automatski pripisati Toliću i njegovom timu. Prema njegovoj ocjeni, menadžment Aerodroma Crne Gore preduzimao je određene mjere kako bi ublažio posljedice nedostatka kapaciteta, dok je problem, kako navodi, prvenstveno infrastrukturne prirode.

On ukazuje da kapaciteti postojećih terminala teško mogu pratiti rast broja putnika i povećanje broja avio-linija, te da je za dugoročno rješenje neophodno ozbiljno ulaganje u aerodromsku infrastrukturu. Upravo zbog toga, prema njegovom mišljenju, odgovornost za stanje na aerodromima ne može biti posmatrana isključivo kroz rad aktuelnog menadžmenta.

Javnost bi trebalo da dobije informacije o tome kada i po kom osnovu je stečeno crnogorsko državljanstvo, da li postoje eventualne pravne prepreke u vezi sa višestrukim državljanstvom i da li je procedura imenovanja direktora Aerodroma Crne Gore sprovedena u potpunosti u skladu sa zakonom.

Ukoliko postoje dileme u vezi sa državljanstvom ili zakonitošću imenovanja, nadležne institucije imaju odgovornost da ih razjasne i javnosti pruže precizne informacije.