Ustavni sud Crne Gore odbio je na današnjoj sjednici predloge za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti Temeljnog ugovora zaključenog između države i Srpske pravoslavne crkve (SPC), kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sudije Ustavnog suda nijesu prihvatile inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, niti preambule i pojedinih članova tog dokumenta, koji je zaključen 3. avgusta 2022. godine. Takođe, nijesu prihvaćene ni inicijative za ocjenu ustavnosti odredaba članova 5, 7 i 19 Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Postupak pred Ustavnim sudom pokrenut je po inicijativi pet poslanika ranijeg saziva parlamenta (Nikole Rakočevića, Danijela Živkovića, Ervina Ibrahimovića, Ivana Brajovića i Raška Konjevića), a za ocjenu Temeljnog ugovora po inicijativi funkcionera Socijaldemokratske partije (Draginje Vuksanović Stanković, Raška Konjevića, Borislava Banovića, Ivana Vujovića, Bojana Zekovića i Mirka Stanića) i nekoliko NVO i pojedinaca.

Ustavni sud smatra da su vjerska prava iz Temeljnog ugovora sa SPC u gotovo identičnom obliku sadržana u temeljnim ugovorima potpisanim s ostalim vjerskim zajednicama.

Temeljni ugovor između SPC i države Crne Gore potpisali su 3. avgusta 2022. patrijarh srpski Porfirije i tadašnji predsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović. Dio građana, nezadovoljan zbog toga, protestovao je tog dana ispred vile “Gorica”, gdje su patrijarh i Abazović potpisivali ugovor.

Izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti izbrisani su sporni članovi koji su se odnosili na mogući prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo ako vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine.

Takođe, izbrisan je i član zakona koji se odnosi na registraciju vjerske zajednice koja djeluje u Crnoj Gori i uveden je termin o njenoj evidenciji. Zbog tih odredaba u prethodnom zakonu, krajem 2019. i tokom 2020. godine organizovane su velike protestne litije.