U toku je javna rasprava o Nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti, dokumentu koji do 2. decembra predviđa niz izmjena u načinu rukovođenja zdravstvenim ustanovama, a najkontroverznija među njima tiče se uslova stručnog iskustva za direktore i članove odbora direktora zdravstvenih ustanova. Prema predlogu Ministarstva zdravlja, radno iskustvo u struci više neće biti obavezan kriterijum za ove pozicije.

Nacrt, koji je pripremio resor kojim rukovodi Vojislav Šimun, predviđa da se iz važeće odredbe brišu riječi koje propisuju potrebu radnog staža “u struci”, čime se olakšava put ka rukovodećim mjestima osobama sa drugačijim profesionalnim pozadinama. Isti princip primjenjuje se i na članove odbora direktora, kojima bi ubuduće bilo dovoljno da posjeduju odgovarajuću kvalifikaciju, ali ne nužno i godine iskustva u oblasti zdravstva.

Prema sadašnjem zakonu, direktor zdravstvene ustanove može biti lice sa najmanje VII1 nivoom obrazovanja iz oblasti zdravstva, pravnih, ekonomskih ili društvenih nauka, uz obavezne dvije godine rukovodećeg iskustva ili pet godina rada u struci. Novi tekst zakona predviđa brisanje termina “u struci”, čime se otvara mogućnost da se na čelo zdravstvenih ustanova imenuju i kandidati bez neposrednog iskustva u zdravstvenom sistemu. Zadržan je i uslov da direktor ne smije biti član političke partije, kao i da ispunjava dodatne zahtjeve iz statuta ustanove.

Slična izmjena primjenjuje se i na odbore direktora. Važeći zakon zahtijeva VI nivo obrazovanja i minimum tri godine iskustva u struci, dok Nacrt predviđa uklanjanje ovog ograničenja. U odbore se i dalje mogu birati i predstavnici NVO koje se bave pravima osoba sa invaliditetom.

Ove izmjene Ministarstvo zdravlja nije posebno obrazložilo u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade, što je dodatno otvorilo prostor za kritike i zabrinutost u javnosti.

Jedna od najglasnijih kritičarki je predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić, koja je u gostovanju na TV “Vijesti” upozorila na praksu imenovanja rukovodilaca bez adekvatnog iskustva. Posebno je istakla da je političko zapošljavanje postalo normalizovano, prenoseći i lično iskustvo sa razgovora u Ministarstvu zdravlja.

“Prisustvovala sam situaciji u kojoj je ministar rekao kandidatu da program rada koji se predaje uz konkurs ‘ne evaluiraju, nego samo štrikiraju’”, navela je ona, dodajući da se to odnosilo na postupanje ministra Šimuna. Na pitanje o kojoj se ustanovi radilo, kazala je da bi to trebalo da kaže ministar.

Nacrt zakona donosi i brojne druge novine. Jedna od njih je mogućnost da ljekari stariji od 66 godina, koji imaju najmanje 15 godina staža i posjeduju specijalizaciju ili užu specijalizaciju, nastave rad u zdravstvenoj ustanovi putem ugovora o radu. Takođe, zdravstvena ustanova moći će da počne sa radom samo nakon dobijanja rješenja Ministarstva o ispunjenosti uslova, iako se i dalje zahtijeva odgovarajući prostor, oprema i kadar zaposlen na puno radno vrijeme.

Novitet je i uključivanje psihologa u proces ljekarskih pregleda za utvrđivanje radne sposobnosti zaposlenih, uz specijalistu medicine rada ili drugog specijalistu.

Predložene su i izmjene u postupku odobravanja užih specijalizacija. Za razliku od sadašnjeg sistema, više neće biti neophodan javni konkurs raspisan od strane zdravstvene ustanove, već se specijalizacija može odobriti nakon internog oglasa uz saglasnost Ministarstva zdravlja.

Nacrt detaljiše i obaveze zdravstvenih radnika pri vođenju medicinske dokumentacije, predviđa se da dokumentacija može biti potpisana svojeručno, ovjerena faksimilom, elektronskim potpisom ili elektronskim pečatom, dok je dosadašnji zakon zahtijevao isključivo elektronski potpis i pečat.

Najveća strukturalna novost je formiranje Agencije za digitalno zdravlje, koja bi postala centralni organ za digitalizaciju zdravstvenog sistema. Nacrt precizira njen pravni status, organe upravljanja, uslove za imenovanje i prestanak mandata predsjednika i članova Savjeta, kao i proces izbora direktora Agencije, njegove nadležnosti, finansiranje i obavezu izrade godišnjih izvještaja. Predviđen je i mjesečni dodatak od 30 odsto na zaradu zaposlenima u Agenciji.

Uprkos obimnim izmjenama, najviše polemika izaziva upravo liberalizacija kriterijuma za upravljanje zdravstvenim ustanovama, posebno jer su, kako tvrde predstavnici struke, posljedice takvih odluka već vidljive u praksi.