Tender za nabavku knjiga za Narodnu biblioteku „Radosav Ljumović“ sadržao je, prema analizi kompanije Fideliti, desetine naslova za koje nije pronađen bibliografski trag. Kompanija iz Podgorice tvrdi da je među 120 spornih stavki pronašla 91 naslov koji ne postoji ni u jednom provjerenom katalogu, knjižari ili kod izdavača.

Prema navodima te kompanije, direktorica biblioteke Slavica Ilinčić potpisala je i pečatom ovjerila dokument, dok je Glavni grad Podgorica na osnovu te specifikacije 7. avgusta 2025. godine objavio otvoreni postupak javne nabavke. Tender je obuhvatao 759 stavki, sa procijenjenom vrijednošću od 41.322,31 eura bez PDV-a, odnosno 50.000 eura sa PDV-om, a postupak je poništen 29. avgusta 2025. godine.

Fidelity Consulting navodi da je njihova analiza sprovedena na osnovu interno razvijene platforme za forenzičku analizu javnih nabavki Tendering.me.

Analizom pronađene najmanje 92 sporne stavke

Kako je saopšteno iz te kompanije, tehnička specifikacija broj 396, sa datumom 16. maj 2025. godine, izrađena je u JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Istog dana direktorica je, prema njihovim navodima, propratnim aktom dostavila dokument Službi za javne nabavke Glavnog grada, uz zahtjev za pokretanje javnog poziva.

U saopštenju se tvrdi da specifikacija sadrži blok od 120 stavki koje pokazuju, kako navode, „nedvosmislene tragove generisanja putem vještačke inteligencije“.

Fidelity Consulting je, kako navode, trostrukom verifikacijom utvrdio najmanje 92 sporne stavke. Za 91 naslov, prema rezultatima njihove provjere, nije pronađen trag ni u jednom bibliotečkom katalogu COBISS, knjižari ili kod izdavača. U jednom slučaju pronađen je stvarni naslov — izbor tekstova Mišela Fukoa „Znanje i moć“ — ali je on, prema saopštenju, pripisan autorki koja ne postoji.

Dodatnih 28 stavki, navodi kompanija, nosi imena stvarnih autora, ali uz njih stoje naslovi koji su tuđi ili bibliografski nepotvrđeni. Kao primjere navode roman „Hologrami straha“ Slavenke Drakulić, koji je pripisan Andreju Nikolaidisu, „Filozofiju i revoluciju“ Gaje Petrovića, pripisanu Milanu Kangrgi, kao i „Gramatiku filmskog jezika“ Danijela Arihona, pripisanu Damiru Demonji.

Navodi o sadržaju generisanom vještačkom inteligencijom

Kompanija tvrdi da je dodatnom forenzičkom analizom putem platforme Tendering.me utvrđeno da se u dokumentu nalaze karakteristike onoga što nazivaju „AI slopom“, odnosno digitalnim sadržajem niskog kvaliteta koji se masovno proizvodi uz pomoć generativne vještačke inteligencije, pri čemu se prednost daje brzini i količini umjesto tačnosti i ljudskoj obradi sadržaja.

Kao jedan od pokazatelja navode „kolaps alfabetizacije na slovu Z“, uz oko 80 uzastopnih permutacija istog rječnika, među kojima su izrazi „ZAMISLI“, „ZADOVOLJSTVO“, „ZBIRKA ZA“ i „ZAKONITOSTI“.

Kao dodatne indikatore navode sistemske jezičke nepravilnosti, poput izraza „politikih“, „dialog“, „filozofija nature“, „evropskog unita“, „predglobalni period“ i „njihove influence“.

U dokumentu su, prema analizi kompanije, prisutni i naslovi koji su odsječeni ili gramatički nepravilno sastavljeni, među kojima navode „Zbirka za političke i moralne filozofske tema“.

Fidelity Consulting ukazuje i na pojavljivanje prezimena Jovanović devet puta, bez ijednog bibliografski postojećeg autora, što tumače kao još jedan pokazatelj rada generatora sadržaja.

Posebno izdvajaju i, kako tvrde, zloupotrebu imena pokojnog akademika Nikole Miloševića za nepostojeću knjigu „Zaborav i filozofija“.

„Nedvosmisleno je utvrđeno da ljudskim prepisivanjem iz kataloga nije moguće napraviti ovakav sklop grešaka“, naveli su iz Fidelity Consultinga.

Dokument 20 dana bio objavljen na portalu javnih nabavki

Prema saopštenju kompanije, dokument sa više od 90 verifikovano nepostojećih knjiga prošao je kroz više nivoa postupka — od osobe koja ga je sačinila, preko direktorice koja ga je odobrila potpisom i pečatom, do Službe za javne nabavke Glavnog grada, koja ga je objavila.

Fidelity Consulting navodi da je specifikacija kao zvaničan iskaz potreba javne ustanove kulture 20 dana bila dostupna na portalu javnih nabavki.

Iz kompanije podsjećaju da Zakon o javnim nabavkama zahtijeva da tehnička specifikacija odgovara stvarnim potrebama naručioca i da je sačini i potpiše odgovorno lice.

„Potpis na dokument koji niko nije pročitao predstavlja suspenziju lične odgovornosti koju zakon uz taj potpis vezuje“, naveli su iz Fidelity Consultinga.

Prema njihovom saznanju, riječ je o prvom dokumentovanom slučaju u Crnoj Gori u kojem je, kako tvrde, sadržaj niskog kvaliteta generisan vještačkom inteligencijom, bez ljudske provjere, objavljen kao predmet javnog poziva u postupku javne nabavke.

Traže utvrđivanje odgovornosti

Fidelity Consulting od Glavnog grada Podgorice traži da javno objavi ko je, kada i kojim sredstvima izradio specifikaciju broj 396 od 16. maja 2025. godine, kao i kakva je kontrola nad dokumentom sprovedena prije njegove objave.

Od JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ traže javno objašnjenje porijekla specifikacije i utvrđivanje odgovornosti osoba koje su je izradile i odobrile.

Od direktorice biblioteke zahtijevaju momentalnu ostavku, dok od Savjeta JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ traže sprovođenje postupka kojim bi se utvrdila odgovornost svakog zaposlenog koji je učestvovao u postupku.

Od Ministarstva finansija, odnosno Direktorata za politiku javnih nabavki, očekuju monitoring postupka i izdavanje uputstva naručiocima o obaveznoj provjeri tehničkih specifikacija koje su izrađene uz pomoć alata vještačke inteligencije.

„Biblioteka je jedina javna ustanova čiji je cjelokupan smisao knjiga“

Fidelity Consulting na kraju saopštenja posebno ističe, kako navode, apsurdnost situacije u kojoj se našla javna biblioteka.

„Biblioteka je jedina javna ustanova čiji je cjelokupan smisao knjiga. Da je pronađe, nabavi, obradi, sačuva i da za nju odgovara svakom čitaocu koji je zatraži“, navodi kompanija.

Dodaju da je, prema njihovoj ocjeni, institucija koja postoji upravo zbog knjiga potpisala, ovjerila i proslijedila na objavu spisak velikog broja naslova koji ne postoje, uključujući i naslove koje bi, kako tvrde, svaki bibliotekar pripravnik mogao prepoznati kao besmislene nakon prvog pregleda kataloga.

Iz kompanije zaključuju da provjera postojanja knjige nije specijalistička vještina, već osnovna radnja bibliotečke struke koju biblioteka svakodnevno obavlja za svoje korisnike, ali je, prema njihovoj ocjeni, izostala u slučaju sopstvene nabavke.