Nedavno objavljeni rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori, sprovedeni u decembru prošle godine, doneli su više pitanja nego odgovora. Prema podacima crnogorske Uprave za statistiku (MONSTAT), Crnogoraca je 41,12 odsto, Srba 32,93 odsto, dok Bošnjaka ima 9,45 odsto. Međutim, više od same statistike, ono što zabrinjava jeste način na koji se ovi rezultati tumače, a posebno kako će uticati na već postojeće podele unutar društva.

Popis, koji je prvi nakon smene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, otvara pitanje da li je Crna Gora na putu da postane građanska država ili će se suočiti s dubljim etničkim podelama. S obzirom na to da se broj Srba u odnosu na prethodni popis povećao, dok se broj Crnogoraca smanjio, političke stranke su odmah iskoristile podatke da podrže svoje narative.

Premijer Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad, izneo je stav da je jedini pravi pobednik popisa „građanska Crna Gora, koja je dovoljno velika za sve“. S druge strane, Andrija Mandić, predsednik Skupštine i pripadnik srpskog naroda, izrazio je zadovoljstvo povećanjem broja Srba, ukazujući na sve prisutniju etničku identifikaciju.

Iako su rezultati pokazali stabilnost identiteta, analitičar Sergej Sekulović smatra da oni ne predstavljaju rešenje za duboke podele unutar društva.

– Dileme od ranije ostaju, ali se sada proces samo ubrzava. Svi će morati jasno reći da li su za EU ili unutrašnje sukobe – naglašava Sekulović.

Jedno od pitanja koje se ponovo otvara jeste status srpskog jezika u Crnoj Gori. Iako je crnogorski jezik službeni jezik od obnove nezavisnosti 2006. godine, većina građana i dalje govori srpskim jezikom. Inicijativa za izmenu Ustava kako bi se srpski jezik proglasio službenim ponovo je u fokusu, što dodatno komplikuje već prisutne tenzije.

Najnoviji podaci pokazuju i da su Rusi, kao peta najbrojnija etnička grupa, ušli u fokus, a to može dodatno oblikovati buduću političku scenu. Prema analitičarima, popis može doneti dodatnu disoluciju, ali i mogućnost integracije, zavisno od reakcije političkih elita i društva.

Dok Crna Gora nastavlja da balansira između svoje građanske i etničke prirode, rezultat popisa će nesumnjivo uticati na oblikovanje budućnosti zemlje. Hoće li se prevagnuti ideja o građanskoj državi ili će prevladati etničke podele? To pitanje ostaje otvoreno, a odgovore ćemo možda pronaći u narednim političkim raspravama i odlukama.