Povodom Svjetskog dana siromašnih, koji je obilježen 9. avgusta, Banka hrane Crne Gore upozorila je da su podaci Monstata i UNICEF-a alarmantni i da siromaštvo u zemlji ostaje duboko ukorijenjen problem, bez adekvatnog odgovora države.

Prema najnovijim podacima Monstata za 2024. godinu, 20 odsto stanovništva ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Godinama se ova stopa kreće oko iste vrijednosti (2023. – 20,1 odsto, 2022. – 20,3odsto), što ukazuje na hroničnu prirodu problema. Još dramatičniji su podaci UNICEF-a koji pokazuju da se svako treće dijete u Crnoj Gori nalazi u zoni siromaštva, a Monstat ih potvrđuje.

– Svako dijete iz porodice sa primanjima ispod linije siromaštva mora imati podršku sve do sticanja prvog zvanja — bilo da je riječ o zanatu ili univerzitetskoj diplomi – poručila je predsjednica Banke hrane, Marina Medojević.

Podaci pokazuju da je rizik od siromaštva najveći među nezaposlenima (39 odsto), jednoroditeljskim porodicama (34 odsto) i domaćinstvima sa troje ili više djece (29 odsto). Prag rizika od siromaštva u Crnoj Gori iznosi 331 euro mjesečno za pojedinca, odnosno 695 eura za četvoročlanu porodicu.

Čak i zaposleni sa minimalnom platom ili prosječnim primanjima teško podmiruju osnovne troškove. Unija slobodnih sindikata izračunala je da minimalna potrošačka korpa iznosi 2.000 eura, što je nedostižno za 70 odsto zaposlenih. Skoro polovina građana (47,9 odsto) ne može da podnese bilo koji neočekivani trošak bez ozbiljnih posljedica, dok 55,7 odsto ne može sebi priuštiti sedmodnevni odmor van kuće.

Banka hrane upozorava da dosadašnje mjere, uključujući povećanje plata i penzija, nisu značajno poboljšale položaj socijalno najugroženijih — njihova primanja su u posljednjih pet godina porasla tek za 20–30 eura, dok su cijene hrane, stanarina i komunalija značajno skočile.

Medojević ističe da socijalni stanovi i socijalna penzija, kao mjere borbe protiv siromaštva, nijesu u fokusu kreatora javnih politika, a novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti mora donijeti konkretna rješenja.

– Potrebno je uspostaviti sistem koji će obezbijediti ne samo zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti, već i dostojanstven život. To podrazumijeva precizno utvrđivanje ugroženih, prikupljanje podataka iz različitih baza i uključivanje tih porodica u programe podrške – poručila je Medojević.

Na kraju, Banka hrane podsjeća da je obaveza države da osigura da niko u Crnoj Gori ne živi ispod granice ljudskog dostojanstva i da se borba protiv siromaštva vodi sistemski, a ne povremenim i nedovoljno ciljanim mjerama.