Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici formiralo je predmet protiv direktora podgoričkog „Zelenila“ Nemanje Gajovića, nakon krivične prijave dijela zaposlenih koji sumnjaju da je zloupotrijebio službeni položaj dodjeljujući jednoj zaposlenoj dodatke na zaradu bez odgovarajućeg pravnog osnova.

Prema navodima iz prijave, tokom prethodnih 12 mjeseci zaposlenoj koja obavlja poslove sekretarice preduzeća svakog mjeseca odobravani su bonusi u fiksnom iznosu od 20 odsto na platu. Podnosioci prijave tvrde da za takve isplate nije postojao pravni osnov, interni akt niti pravilnik o nagrađivanju, te da je na taj način zaposlenoj pribavljena protivpravna imovinska korist od više hiljada eura, dok su „Zelenilo“ i budžet osnivača pretrpjeli materijalnu štetu.

Iz ODT-a su „Vijestima“ potvrdili da je predmet formiran i da se nalazi u fazi izviđaja.

– Postupajuća državna tužiteljka preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja odlučnih činjenica. Predmet se nalazi u postupku izviđaja – naveli su iz tužilaštva.

U „Zelenilu“, međutim, odbacuju tvrdnje dijela zaposlenih. Iz gradskog preduzeća poručuju da nijedan radnik nije bio povlašćen niti je imao unaprijed garantovano pravo na stimulaciju, već da je svaki bonus odobren nakon procjene radnog učinka i na osnovu obrazloženog prijedloga neposrednog rukovodioca.

Menadžment preduzeća tvrdi i da nije bio upoznat sa tim da je ODT formirao predmet protiv Gajovića, kao i da iz tužilaštva nijesu dobijali pozive niti su njihovi predstavnici saslušavani u vezi sa ovim slučajem.

„Zelenilo“ ističe da je spremno da nadležnim institucijama dostavi svu dokumentaciju i informacije ukoliko to bude potrebno, uz uvjerenje da u postupanju izvršnog direktora nije bilo kršenja zakona niti radnji koje bi imale elemente krivične odgovornosti. Iz preduzeća su ocijenili i da je riječ o nastavku pritisaka na Gajovića.

Šta piše u krivičnoj prijavi

Krivičnu prijavu dio zaposlenih podnio je početkom jula. U njoj se Gajoviću stavlja na teret da je prekoračio ovlašćenja i svjesno donosio rješenja kojima je jednoj zaposlenoj uvećavana zarada, iako je, kako tvrde podnosioci prijave, znao da za takve odluke nema pravnog osnova.

U prijavi se navodi da je direktor, koristeći diskreciono pravo koje ima kao rukovodilac, tokom 12 mjeseci donosio pojedinačna rješenja kojima je zaposlenoj odobravao bonus od 20 odsto na platu. Podnosioci prijave tvrde da u „Zelenilu“ nije postojao pravilnik ili drugi opšti akt koji bi uređivao kriterijume za dodjelu takvih stimulacija.

Prema njihovim navodima, to im je potvrđeno i kroz postupak po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, kada im je menadžment preduzeća, kako tvrde, pisanim putem odgovorio da takav pravilnik ili opšti akt ne postoji.

Iz „Zelenila“ negiraju da je pomenuta zaposlena imala automatski zagarantovanu mjesečnu stimulaciju. Navode da su u posljednjih 12 mjeseci bonuse dobijali i drugi radnici, pri čemu se, kako tvrde, najveći broj stimulacija odnosio na zaposlene na terenu.

Posebno izdvajaju radnike angažovane na izgradnji novih parkova, dječjih igrališta i održavanju zelenih površina. U preduzeću tvrde da je takvim načinom dodjele stimulacija aktuelni menadžment napravio otklon od ranije prakse i veći dio dodatnih isplata usmjerio prema zaposlenima koji obavljaju zahtjevnije fizičke poslove.

– Napominjemo da za razliku od ranije prakse, kada su stimulacije dominantno bile usmjerene ka administrativnom dijelu preduzeća, danas se one najvećim dijelom dodjeljuju zaposlenima na terenu, koji obavljaju najzahtjevnije fizičke poslove i imaju najniže zarade – saopštili su iz „Zelenila“.

Dodali su da se posebno vrednuju angažman na izgradnji i održavanju parkova, dječjih igrališta i drugih zelenih površina, kao i efikasnost, odgovornost i kvalitet rada. U preduzeću smatraju da takav pristup bolje štiti interese zaposlenih koji nose najveći dio svakodnevnog posla, ali i javni interes.

Zaposleni i ranije iznosili niz tvrdnji

Na stanje u „Zelenilu“ ranije je ukazivao i Dragan Mrdak, koji se tokom dvodnevnih konsultacija sa građanima u Skupštini Glavnog grada predstavio kao zviždač iz tog preduzeća.

Mrdak je sredinom jula iznio više tvrdnji na račun Gajovića, između ostalog navodeći da je direktor angažovao dvije advokatske kancelarije, iako „Zelenilo“ već ima pravnu službu sa nekoliko pravnika.

Tvrdio je i da je u preduzeću u toku veliko partijsko zapošljavanje u administraciji i na rukovodećim pozicijama, kao i angažovanje kadra za koji smatra da nije stručan. Kao primjer je naveo rukovodioca za mehanizaciju, za kojeg je rekao da je ranije radio u ugostiteljstvu.

Mrdak je tada kazao i da „Zelenilo“ nema logističara, dok on, kako je naveo, ima četiri decenije iskustva kao mehaničar. Tvrdio je da je direktor pokušao da izbriše njegovo radno mjesto iz sistematizacije.

Gajović je početkom juna prošle godine imenovan za vršioca dužnosti direktora „Zelenila“.

Prema ranijem pisanju „Vijesti“, podgoričko „Zelenilo“ prošlu godinu završilo je u plusu od 472.636 eura. U preduzeću su tada ocijenili da je, nakon izrade završnog računa, riječ o najboljoj poslovnoj godini u istoriji tog gradskog društva.

Iako menadžment pozitivne finansijske rezultate predstavlja kao pokazatelj uspješnog poslovanja, istovremeno formiranje predmeta u ODT-u zbog navoda o spornim stimulacijama ostavlja otvoreno pitanje na koji način su pojedinačne odluke o dodatnim isplatama donošene i da li su za njih postojali odgovarajući pravni osnov i kriterijumi. Odgovor na to pitanje trebalo bi da daju nadležne institucije kroz postupak koji je trenutno u fazi izviđaja.