Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u Podgorici, koji je osnovala Skupština Glavnog grada 2015. godine, suočava se s ozbiljnim nedostatkom prostornih i kadrovskih kapaciteta, što je dovelo do neravnopravnog položaja među korisnicima. U najnovijem mišljenju koje je dostavio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ističe se da ustanova, licencirana za samo 20 korisnika uzrasta od devet do 22 godine, ne može da zadovolji potrebe svih porodica koje traže ovu uslugu.

Zaštitnik je nakon sprovedenog ispitnog postupka po pritužbi roditelja djeteta sa smetnjama u razvoju zaključio da u Dnevnom centru nema dovoljno prostora ni stručnog kadra, a da roditelji često dobijaju samo usmena obavještenja da su kapaciteti popunjeni. Podgoričkom Centru za socijalni rad (CSR) preporučeno je da ubuduće donosi pisana rješenja o zahtjevima za korišćenje usluge, umjesto što korisnicima pruža samo usmene informacije.

U preporukama upućenim Centru, Dnevnom centru, Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, kojim rukovodi Damir Gutić, kao i Glavnom gradu, naglašeno je da bi rješenja CSR-a trebalo da sadrže potpunije obrazloženje sa svim razlozima, dokazima i podacima o osnovu za donošenje odluke.

Zaštitnik je u svom mišljenju ukazao da u Dnevnom centru zajedno borave djeca i odrasli – od devet do čak 22 godine – što nije u skladu s razvojnim potrebama, ciljevima programa ni bezbjednosnim standardima. Ocijenjeno je da takva praksa nije dobra, jer su potrebe djece sa smetnjama u razvoju i odraslih osoba sa invaliditetom suštinski različite.

Prema nalazima postupka, u protekle dvije godine samo dvoje djece ostvarilo je pravo na uslugu, dok je za 14 korisnika donijeto rješenje o nastavku korišćenja prava. Time su, kako se navodi, pojedini korisnici u usluzi duži niz godina, pa sada devet punoljetnih osoba i dalje koristi dnevni boravak.

Iako su pojedinim korisnicima uslugu odobrili u trajanju od 20 sati nedjeljno, nije došlo do povećanja ukupnog broja korisnika, što je, prema mišljenju zaštitnika, propust u organizaciji, jer bi pažljivijom raspodjelom vremena bilo moguće omogućiti pristup većem broju djece.

Zaštitnik takođe naglašava da iz dokumentacije nije jasno kada su korisnici prvi put ostvarili pravo na uslugu, da li su njihova stanja i potrebe periodično procjenjivane, niti da li je bilo slučajeva obustave prava na osnovu konkretnih razloga. U mišljenju se navodi i da nije precizirano da li je prilikom donošenja odluke o priznavanju prava postojala komunikacija sa samim pružaocem usluge, što bi, kako se ocjenjuje, bilo značajno za sveobuhvatnu procjenu.

U dokumentu se podsjeća da Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisuje da centar za socijalni rad mora pažljivo procijeniti stanje i potrebe korisnika, u saradnji sa članovima porodice i drugim relevantnim licima, te na osnovu toga donijeti individualni plan usluga. Za 13 potencijalnih korisnika kojima je rečeno da nema mjesta, nije donijeta zvanična odluka, pa samim tim nije omogućeno pravo na žalbu.

Zaštitnik je posebno ukazao na starosnu strukturu korisnika, napominjući da je većina njih sada punoljetna i da koriste uslugu do 27. godine. Time se, kako je navedeno, narušava smisao ustanove koja bi prvenstveno trebalo da bude usmjerena na djecu i mlade. U mišljenju se podsjeća da Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti definiše mlade do 26. godine, dok Zakon o mladima taj raspon određuje od 15 do 30 godina, što dodatno komplikuje primjenu propisa u praksi.

– Mišljenja smo da bi, zbog nagomilanih problema vezanih za starosnu strukturu korisnika, osnivač ustanove, u saradnji sa relevantnim institucijama, trebalo da sprovede novu procjenu za koji uzrast je ovakva ustanova najprimjerenija, te eventualno izmijeni akt o osnivanju -stoji u preporuci zaštitnika.

Dnevnom centru je preporučeno da procijeni trenutno stanje svih korisnika, njihov napredak i potrebe, i na osnovu toga definiše dalje aktivnosti. Takođe, preporučeno mu je da, u saradnji sa Zavodom za socijalnu i dječju zaštitu, organizuje dodatnu edukaciju zaposlenih i dosljedno poštuje usvojene procedure.

CSR-u Podgorica preporučeno je da izvrši reviziju svih postojećih rješenja, uzimajući u obzir razvojne potrebe korisnika i stvarne mogućnosti ustanove, te da ubuduće svaku odluku adekvatno obrazloži. Ministarstvu je preporučeno da, u saradnji s Glavnim gradom, proširi mrežu dnevnih boravaka i uvede jasne kriterijume za odlučivanje o pravu na ovu uslugu, kao i da planira otvaranje dodatnih servisa u zajednici.

Glavnom gradu je posebno preporučeno da revidira odluku o osnivanju Dnevnog centra i uskladi je s realnim kapacitetima i potrebama građana.

Podsjetimo, već krajem 2023. godine zaštitnik je upozorio tadašnje Ministarstvo rada i socijalnog staranja na iste probleme. Prema tada dostavljenim podacima, u Crnoj Gori je sredinom 2024. ukupno 30 djece čekalo na ostvarivanje prava na uslugu dnevnog boravka – tri u Podgorici, a čak 15 u Opštini Zeta. Međutim, više od godinu kasnije broj djece koja čekaju u Podgorici gotovo je pet puta veći.

– Zaštitnik razumije da se ovaj problem ne može riješiti u kratkom roku, ali mora se primijetiti da je, uprkos preporukama, situacija sada složenija, a broj djece i porodica koje čekaju na pravo na uslugu – značajno veći – zaključuje se u mišljenju.