Ukoliko bi se mijenjala lokacija glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, to bi Glavni grad moglo koštati minimalno 180 miliona eura, izjavio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda, nakon sastanka sa delegacijom Njemačke razvojne banke.

– Ministarstvo finansija odmah bi uzelo 35 miliona za već potpisani kredit, izvođač bi vjerovatno tražio 47 miliona koliko je ugovoreni posao, a novi projekat sa svim poslovima koštao bi nas cirka 100 miliona eura – kazao je Nišavić.

KFW banka je glavni investitor ovog projekta, čiji je nosilac Glavni grad.

Nakon jučerašnjeg sastanka u Glavnom gradu sa delegacijom Njemačke razvojne banke, zvanično je saopšteno da “svaka promjena može donijeti dodatne finansijske obaveze koje bi u milionskim vrijednostima mogle opteretiti budžet projekta, a izmjena lokacije dovodi do dužih administrativnih i tehničkih procedura i povlači višestruke penale na teret Glavnog grada”.

Gradonačelnik Podgorice, Saša Mujović, 6. februara je najavio mogućnost da se postrojenje ne gradi u Botunu, naglasivši da će se obratiti Vladi da Ministarstvo finansija uključi u pregovore sa KFW bankom i da se po hitnom postupku urade studije izvodljivosti i dokumentacija za dvije alternativne lokacije u Industrijskoj zoni KAP-a. On je takođe rekao da je obavio razgovore sa čelnicima opština Zeta i mještanima Botuna, koji su bili izričiti da se kolektor pomakne od naselja.

– Predstavnici KFW banke detaljno su izložili potencijalne izazove u vezi s promjenom lokacije, koji uključuju povećanje troškova, kašnjenje u realizaciji i aktiviranje određenih klauzula. Iz KFW banke su podsjetili na ugovorne obaveze koje bi u slučaju promjene mogle dovesti do novih pravnih i finansijskih implikacija – saopšteno je iz Glavnog grada.

Gradonačelnik Mujović je naglasio da se ne smije gubiti vrijeme, te da je pitanje kolektora od presudnog značaja za građane Podgorice.

– I pored urgentnosti za rješavanje ovog problema, lično imam poseban senzibilitet za mještane Botuna, na čijoj teritoriji je prvobitno bilo planirano da se gradi postrojenje. Gradonačelnik je istakao da gradska uprava aktivno radi na iznalaženju alternativne lokacije kako bi došli do kompromisnog rješenja koje će odgovarati svima – poručeno je iz Glavnog grada.

Nišavić je takođe naveo da su sastanku prisustvovali i predstavnici delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koja je obezbijedila grant sredstva u saradnji sa Svjetskom bankom, kao i predstavnici Ministarstva finansija.

– Prezentovani su svi negativni efekti odlaganja izgradnje postrojenja na predviđenoj lokaciji, kako finansijski, tako i vremenski. Predstavnik Ministarstva finansija je predočio da je ugovor potpisan između ministarstva i KFW banke, da ministarstvo izmiruje obaveze i da će ih potraživati od Glavnog grada ako se ne upotrijebe. To znači da bi u slučaju odustajanja od projekta kreditna sredstva, koja su trenutno na nivou od 35 miliona eura, bila naplaćena od Glavnog grada – rekao je Nišavić.

Nadalje, Nišavić je objasnio da bi se u slučaju odustajanja moglo izazvati i žalbu izvođača radova, koji bi, ne svojom krivicom, bio u nemogućnosti da radi, te bi potraživao ugovorene iznose od 47,5 miliona eura.

– Ovdje govorimo o nekih 80 miliona eura direktnog troška i udara na budžet Glavnog grada ukoliko se projekat ne počne sa realizacijom u predviđenom roku – kazao je Nišavić.

Takođe, razjašnjeno je šta znači alternativna lokacija. Predstavnici Njemačke razvojne banke i kancelarije EU jasno su naglasili da bi to značilo novi projekat, ali bi bilo potrebno vratiti postojeći kredit i tražiti nova sredstva.

– To bi za više od četiri godine prolongiralo početak izgradnje, a izgubili bi grant od oko 30 miliona eura – upozorila je predstavnica EU. Takođe, ukoliko bi sredstva od granta bila izgubljena, pitanje je da li bi se takav projekt uopšte ponovo kandidovao na međunarodni tender.

Nišavić je ukazao na to da bi direktni trošak pored 80 miliona eura bio i oko 100 miliona za novo postrojenje.

– Ne zanemarimo da su izvođači koji su se javili bili duplo skuplji od izabranog – rekao je Nišavić.

On je ocijenio da je sada trenutak da se u čitavu priču uključi premijer Milojko Spajić i pojedina ministarstva, naročito Ministarstvo ekologije, koje je uključeno u dobijanju 30 miliona eura granta.

– Mislim da je naredni korak da se uključe više instance i da se još jednom pokuša sa susjednom opštinom naći rješenje jer odlaganje donosi ogromne posledice – finansijske, ekološke… – zaključio je Nišavić.

Na sastanku su prisustvovali i Boris Spalević, zamjenik gradonačelnika, i Balša Špadijer, sekretar za finansije.

Ako gradonačelnik Mujović zadrži trenutni stav, šteta za građane Podgorice mogla bi da se mjeri u milionima, a realizacija projekta izgradnje kolektora bi mogla da dođe u pitanje.