Ćutanje državnih institucija moglo bi koštati državni budžet Crne Gore milione eura zbog nagomilanih tužbi pred Upravnim sudom koje se odnose na neodgovaranje na zahtjeve građana i nevladinih organizacija za slobodan pristup informacijama. Prema podacima koje je saopštio Upravni sud, trenutno je aktivno 14.543 tužbi zbog tzv. “ćutanja uprave”, što čini 55 odsto ukupnog broja predmeta u radu ovog suda. Ovakva situacija ne samo da opterećuje administrativne kapacitete suda, već i predstavlja ozbiljan finansijski rizik za državu, koja bi zbog advokatskih i sudskih troškova mogla snositi višemilionske izdatke.
Povećanje broja tužbi zbog ćutanja uprave
Upravni sud bilježi kontinuirano povećanje broja predmeta povezanih s “ćutanjem uprave”, naročito tokom posljednjih godina. U 2022. godini je primljeno čak 13.341 predmet, što je skoro duplo više nego u 2021. godini, dok je ukupno u radu bilo 22.381 predmet. S druge strane, tokom 2023. godine primljen je rekordnih 17.576 predmeta, što je ukupno 34.668 predmeta u radu te godine. Do oktobra 2024. godine, broj neriješenih predmeta je dostigao 26.460, od čega je više od polovine vezano za nepostupanje organa javne uprave u zakonom predviđenom roku.
Primjer masovnog podnošenja tužbi
Jedan od primjera koji ilustruje problem predstavlja slučaj advokata koji je samo u julu ove godine podnio više od 700 tužbi zbog “ćutanja uprave”. Ako bi mu svi troškovi bili priznati prema važećoj advokatskoj tarifi, država bi bila dužna da mu isplati oko 1,2 miliona eura. Ovo nije izolovan slučaj, a sudske vlasti sumnjaju na moguće zloupotrebe, gdje pojedini advokati, u dogovoru sa nevladinim organizacijama ili fizičkim licima, namjerno podnose veliki broj zahtjeva kako bi naplatili sudske troškove.
Pravna regulativa omogućava zloupotrebe
Zakon o slobodnom pristupu informacijama propisuje rok od 15 dana za odlučivanje po zahtjevima, kao i isti rok za postupanje po žalbama koje razmatra Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Kratki rokovi za odgovaranje doprinose zloupotrebama, jer fizička lica i nevladine organizacije koriste ovu regulativu kako bi ostvarili materijalnu korist, a ne iz razloga demokratske kontrole vlasti ili zaštite ljudskih prava. Ove zloupotrebe dodatno opterećuju Upravni sud, koji godišnje može zakazati oko 3.000 usmenih rasprava, dok je broj predmeta daleko veći.
Sumnje na zloupotrebe i posljedice po sud
Iz Upravnog suda ističu da su zahtjevi koji stižu često sumnjivog sadržaja, ukazujući da neki od njih očigledno nisu u interesu javnosti. Ovakvi postupci dovode do intenzivnog rasta broja predmeta pred sudom, pri čemu je naročito primjetan porast u 2022. i 2023. godini. Sudske statistike pokazuju da se broj predmeta zbog “ćutanja uprave” uvećao na skoro 15.000, od čega je samo u oktobru ove godine primljeno 364 takva predmeta, što govori o kontinuiranom opterećenju suda i usporavanju rada.
Evropski standardi i loša ocjena crnogorskog pravosuđa
U izvještaju Savjeta Evrope o stanju u pravosuđu, crnogorski sudovi su ocijenjeni kao neefikasni, s posebnim naglaskom na Upravni sud, koji bilježi najniži stepen rješavanja predmeta u Evropi – svega 40 odsto. Prosječno trajanje postupka u ovom sudu iznosi 739 dana, dok je u nekim slučajevima potrebno i do 1.180 dana da se donese odluka. Ovakva situacija dodatno doprinosi percepciji loše efikasnosti pravosuđa i ozbiljno ugrožava pravo građana na pravičan i brz pristup sudu.
Finansijski teret pada na građane
Zbog velikog broja tužbi, troškovi koji se priznaju podnosiocima zahtjeva i njihovim advokatima u slučaju uspjeha padaju na teret budžeta, bilo državnog ili lokalnog. To znači da će, ukoliko Upravni sud presudi u korist tužilaca, građani Crne Gore indirektno snositi teret višemilionskih izdataka. Takva praksa ne samo da dovodi do gubitaka za javne finansije, već i podriva povjerenje građana u sposobnost institucija da adekvatno odgovore na njihove potrebe.
Potreba za hitnom reformom
Iz Upravnog suda upozoravaju da je neophodno hitno ubrzati odgovore na zahtjeve građana i nevladinih organizacija kako bi se izbjegle nepotrebne tužbe i prekomjerni troškovi. Takođe, smatraju da je potrebno preispitati zakonske odredbe koje omogućavaju podnošenje tužbi zbog “ćutanja uprave”, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe i smanjio priliv predmeta pred sudom.
Trenutna situacija u crnogorskom pravosuđu, a naročito u radu Upravnog suda, zahtijeva hitne reforme kako bi se spriječila dalja zloupotreba zakona o slobodnom pristupu informacijama. Iako građani imaju pravo na pristup informacijama i pravično suđenje, mora se uspostaviti ravnoteža između zaštite tih prava i efikasnosti javne uprave. U suprotnom, nastavak trenutne prakse mogao bi rezultirati ozbiljnim financijskim posljedicama po budžet i dodatno oslabiti ionako krhki pravosudni sistem Crne Gore.
Komentariši