Godinu dana nakon što je u Gornjem Zaostru kod Berana postavljena bronzana statua četničkog komandanta iz Drugog svjetskog rata Pavla Đurišića, pitanje njenog uklanjanja i dalje je neriješeno. Fotoreporter Stevo Vasiljević smatra da nadležne institucije mogu pronaći statuu, ali da to ne čine jer je, kako tvrdi, štiti Srpska pravoslavna crkva (SPC).

Vasiljević je to kazao gostujući u informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, ocjenjujući da je mnogo važnije od samog pronalaska statue pitanje zbog čega je ona uopšte uklonjena sa mjesta na kojem je postavljena i ko je to omogućio.

– Mogu li pronaći statuu ratnog zločinca Pavla Đurišića – mislim da mogu, ali da ne žele da je pronađu zbog toga što je štiti Crkva – kazao je Vasiljević.

Prema njegovim riječima, država, policija i javnost znale su za statuu i nakon što je njeno postavljanje označeno kao krivično djelo i kada je postojao nalog da bude uklonjena i uzeta kao dokaz.

Vasiljević smatra da je ključni problem upravo to što statua nije tretirana na način na koji se, kako navodi, postupa sa dokazima nakon izvršenja krivičnog djela.

– Svi znamo da je prva stvar kad se na nekom mjestu počini neko krivično djelo da se prvo postavi ograda, izuzmu dokazi – kazao je, dodajući da to nije urađeno sa bistom, odnosno statuom Pavla Đurišića.

Njegovo prvo pitanje, kako je istakao, jeste ko je i zbog čega dozvolio da statua napusti mjesto na kojem je postavljena.

Niko nije optužen za napad na novinare

Osim pitanja statue, Vasiljević je govorio i o incidentu koji se dogodio tokom njenog postavljanja. Osnovni sud u Beranama prvostepeno je oslobodio Danka Femića, koji je bio optužen za krivično djelo prinude.

Vasiljević je na tu odluku uložio žalbu, ali, kako je naveo, niko nije optužen za napad koji se dogodio tog dana.

Na pitanje da li se time institucionalizuje tolerancija nasilja nad novinarima, Vasiljević je odgovorio da, po njegovom mišljenju, nije riječ o institucionalizaciji na nivou države. On smatra da na pojedinim djelovima teritorije postoje institucije koje imaju veću moć od same države.

– Država na tom prostoru nema kontrolu – rekao je Vasiljević, navodeći da zakon i Ustav Crne Gore, kao i institucionalni mehanizmi koji štite novinare, na tom prostoru ne znače dovoljno.

Prema njegovom tumačenju, ako se može govoriti o institucionalizaciji napada na novinare, onda je riječ o pojavama koje se odvijaju na nivou „nekih paradržavnih ili drugih institucija koje su snažnije od države“.

Vasiljević je pojasnio i da Femić nije optužen za nasilje ili prijetnje prema njemu, već za prinudu.

– Meni je, realno, što će se s tim gospodinom Femićem na kraju dogoditi, potpuno svejedno, što procijene sudije, advokati, branioci, tužilaštvo, jer on nije fizički napao mene – rekao je.

Ipak, posebno ga zanima zbog čega nije pokrenut postupak zbog fizičkog napada.

Kako je naveo, tokom incidenta nije prema njemu krenula samo jedna osoba, već oko 20 ljudi. Zbog toga je postavio pitanje kako policija u drugim slučajevima za nekoliko sati može utvrditi ko je, na primjer, ukrao biciklo ili poljoprivrednu alatku, odnosno oštetio saobraćajni znak, dok u ovom slučaju nije utvrđeno ko je napao novinare.

Tužbe protiv Uprave policije i Eparhije

Vasiljević je zbog povrede prava ličnosti, kao i materijalne štete nastale uništavanjem fotografske opreme, tužio Upravu policije i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta tokom događaja.

Objasnio je da je naknada materijalne i nematerijalne štete jedini pravni put koji mu je kao građaninu dostupan, ali da je njegov cilj kroz postupak pokušati da se utvrdi ono što bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da utvrde tužilaštvo i država.

Posebno ga, kako je kazao, zanima ko je organizovao skup i ko je omogućio da bude održan uprkos tada važećim uputstvima i odlukama.

Podsjetio je da skup nije bio dozvoljen od strane policije, ali da se ipak održao.

Vasiljević je naveo da policija u takvim situacijama inače nadzire skupove, snima događaje i obezbjeđuje javni red i mir, makar na obodima okupljanja. U Gornjem Zaostru, prema njegovim riječima, sve je to izostalo.

– Po čijem nalogu? – upitao je Vasiljević.

„Mora da postoji glavna državna ideologija“

Govoreći o aktuelnom političkom trenutku i ideološkim podjelama u Crnoj Gori, Vasiljević je kazao da same ideološke podjele ne smatra negativnom pojavom.

Prema njegovom mišljenju, ideologija daje cilj za koji se ljudi bore i određuje način na koji se do tog cilja dolazi. Problem, kako smatra, nastaje zato što Crna Gora nema državnu ideologiju koja bi objedinila različite partijske i organizacione ideologije.

Takva krovna ideologija, prema njegovim riječima, trebalo bi da bude zasnovana na zaštiti i izgradnji države.

– Mora da postoji glavna državna ideologija – poručio je Vasiljević.

On smatra da je jedan od problema u tome što ljudi koji trenutno obavljaju neke od najviših državnih funkcija, prema njegovom mišljenju, nemaju jasnu ideologiju.

– Naš premijer nema ideologiju. Njemu je potpuno svejedno sve ovo što ostatak naroda i političkih partija tišti. I zbog toga puno stvari prolazi ispod radara – kazao je.

Vasiljević je dodao da pojedini elementi države svakako forsiraju svoje ideologije, ali da to nije nova pojava. Kako je rekao, svoje ideologije imali su i oni koji su bili na vlasti prije aktuelnih struktura, kao i oni prije njih.

Problem, prema njegovim riječima, nije postojanje ideologija, već odsustvo glavne, državne ideologije koja bi predstavljala okvir za sve ostale.

– Šta mi hoćemo da napravimo od ove države, kako mi hoćemo da izgleda ova država, a poslije kako ćemo mi do toga da dođemo, to ćemo na ovim nižim ideološkim nivoima i tim razlikama da utvrdimo – rekao je Vasiljević.

Vasiljević: Rješenje kada se Crkva vrati crkvenim pitanjima

Govoreći o mogućem epilogu slučaja statue, Vasiljević je ocijenio da će se situacija riješiti tek kada se Crkva, kako je rekao, bude bavila crkvenim stvarima, a ne politikom i državnim pitanjima.

– Dok se Crkva ne bude vratila u pravi pravac, u kolosjek, na poziciju koja joj pripada unutar države, ovo se neće riješiti, jer ona je ovo uradila – kazao je Vasiljević.

Prema njegovim riječima, postavljanje spomenika nije događaj koji se pojavio iznenada prošle godine, već proces koji je, kako tvrdi, postojao mnogo ranije.

Pozvao se na satelitske snimke prema kojima je, kako navodi, prostor na kojem je spomenik napravljen postojao prije 2006. godine. Parcela je, prema njegovim riječima, upisana u katastarsku knjigu 2010. godine, dok je spomenik na toj lokaciji već postavljan 2012. godine.

Dodao je i da je parcela katastarski ograđena oko tog prostora.

– Mi se svi pravimo blesavi. To se nije desilo prošle godine. Prošle godine je samo eskaliralo – kazao je Vasiljević.

Spomenik postavljen 7. avgusta prošle godine

Spomenik Pavlu Đurišiću postavljen je 7. avgusta prošle godine u selu Gornje Zaostro kod Berana, bez najave institucijama i mimo zakonom propisanih procedura.

Đurišić je bio četnički komandant iz Drugog svjetskog rata, poznat po saradnji sa okupatorima i masakrima nad civilima.

Bronzana statua u prirodnoj veličini postavljena je na betonski postament i otkrivena u neposrednoj blizini mjesta na kojem se održava sabor. Događaju su prisustvovali mještani i poštovaoci četničkog pokreta.

Tokom postavljanja statue, dok su novinarske ekipe izvještavale sa terena, došlo je do incidenta. Tada su napadnuti fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović, kao i novinar Balša Rudović.

Pavle Đurišić bio je jedan od najozloglašenijih četničkih komandanata u Crnoj Gori i širem regionu. U brojnim dokumentima, uključujući njegov lični izvještaj Draži Mihailoviću, navodi se odgovornost za pogrom nad muslimanskim civilima u Sandžaku, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Njegove jedinice bile su odgovorne za smrt hiljada civila, među kojima žena, djece i staraca, u okviru nastojanja da se stvore etnički „čiste“ teritorije.

Godinu nakon postavljanja spomenika, slučaj tako ostaje otvoren, dok se pitanja odgovornosti za njegovo postavljanje, uklanjanje, nestanak sa prvobitne lokacije, kao i napade na novinare i dalje nalaze u fokusu javnosti.