U periodu od septembra i oktobra ove godine, zabilježena su 29 slučaja nasilja u crnogorskim školama, prema podacima iz dokumenta “Analiza stanja i predlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama”. Ovi incidenti obuhvataju različite vrste nasilja, a regije koje su najviše pogođene su sjeverna, sa tri slučaja, centralna, sa 12, i južna, sa 14 slučajeva. Ove informacije dolaze iz 16 osnovnih i devet srednjih škola širom Crne Gore.

Analiza pokazuje da je fizičko nasilje evidentirano u 17 slučajeva, sajber nasilje u tri, emocionalno nasilje u jednom, socijalalno nasilje u jednom, verbalno nasilje u pet, te nasilje u porodici u dva slučaja. U cilju prevencije, realizovano je ukupno 89 aktivnosti sa učenicima, uključujući razgovore i grupni rad, dok su sa roditeljima sprovedena 40 savjetovanja. Takođe, sa nastavnicima je održano 20 individualnih savjetovanja, usmjerenih na pedagoško i instruktivno usmjeravanje.

Službe koje se bave prevencijom nasilja realizovale su 35 aktivnosti, uključujući saradnju sa centrima za socijalni rad i Upravom policije, te sprovođenje plana podrške i restitucije. Od maja 2023. godine, besplatna telefonska linija Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vršnjačkog nasilja bila je na raspolaganju, a do kraja 2023. godine registrovano je 15 prijava, dok je u tekućoj školskoj godini zabeležena samo jedna prijava.

Dokument takođe navodi da policija ne vodi posebnu evidenciju o događajima koji bi se mogli kvalifikovati kao vršnjačko nasilje, već se evidentiraju krivične prijave protiv maloljetnika, bilo da su počinioci ili žrtve. U devet meseci 2024. godine, zabeležena su 252 krivična djela koja su počinila 289 maloljetnih izvršilaca. Najveći procenat tih djela odnosi se na imovinski kriminal, 47 odsto,  dok krivična djela protiv života i tijela čine 27 odsto, a preostali procenat odnosi se na druge vrste djela.

Među krivičnim djelima koja se dovode u vezu sa vršnjačkim nasiljem, dominiraju “laka tjelesna povreda”, “teška tjelesna povreda”, “nasilničko ponašanje”, “zlostavljanje”, “ugrožavanje sigurnosti”, “zloupotreba tuđih snimaka sa seksualno eksplicitnim sadržajem”, te “oduzimanje tuđe stvari”. Za zaštitu maloljetnika, planirane su izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koje će se uskladiti sa zakonodavstvom Evropske unije, s naglaskom na zaštitu prava djeteta kao žrtve ili svjedoka krivičnog djela.

Uz podršku UNICEF-a, pokrenut je dvogodišnji projekat pilotiranja školske medijacije, s ciljem razvijanja vještina kod učenika za mirno rešavanje konflikata. Ovaj projekat realizuje Udruženje medijatora u Crnoj Gori, a očekuje se da će dati mjerljive rezultate koji će pokazati njegovu održivost. Takođe, Setom medijskih zakona, usvojenih u junu 2024. godine, unapređene su obaveze medija u zaštiti prava maloljetnika i prevenciji negativnih uticaja na djecu kroz medijske sadržaje.

Prema novim zakonskim odredbama, zaštita prava maloljetnika u medijima može se ostvariti i pred sudom, osim nadležnog tužioca, i od strane lica koja traže zaštitu tih prava. Medijska pismenost prepoznata je kao ključni faktor u zaštiti djece od nasilja, kako kroz zakonodavne akte, tako i kroz Medijsku strategiju Crne Gore za period 2023-2027.

Zabrinjavajući trend predstavlja i vršnjačko nasilje prema djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, koja, uz to, vrlo često postaju meta nasilja i u vlastitim porodicama. U mnogim slučajevima, braća i sestre djece sa teškoćama u razvoju također su izloženi nasilju i etiketiranju, jer vršnjaci često imaju predrasude prema njima. Kako bi se ovo sprečilo, ključno je pravovremeno prepoznavanje djece u riziku i pružanje odgovarajuće podrške. Prema podacima iz Sporazuma Višeg suda u Bijelom Polju sa Udruženjem “Zračak nade”, četiri maloljetnika koja su izvršila društveno korisni rad nisu ponovila krivična djela, već su razvili senzibilitet u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju.

Detaljna analiza stanja u ovoj oblasti, zajedno sa strategijama i operativnim ciljevima, biće predstavljena u Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2025-2029, uz Akcioni plan za period 2025-2026, čije usvajanje se očekuje do kraja godine.