Bez prava na njegu i pomoć ostali su onkološki pacijenti koji nisu u terminalnoj fazi bolesti, iako tokom liječenja prolaze kroz operacije, hemioterapije i radioterapije, zbog čega su u tom periodu faktički funkcionalno nesposobni za samostalan život, ukazala je poslanica Demokratske narodne partije.

Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković postavila je pitanje ministru Damiru Gutiću o rezultatima koje je Vlada ostvarila u implementaciji preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za prava djeteta i Evropske komisije u oblasti dječijih prava.

On je u odgovoru naveo da su vladini napori usmjereni na razvoj integrisanog sistema podrške djeci i porodicama, unapređenje međusektorske saradnje, jačanje usluga u zajednici, kao i jačanje institucionalnih kapaciteta i uspostavljanje održivih mehanizama finansiranja politika i usluga namijenjenih djeci.

Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević uputila je poslaničko pitanje ministru socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, tražeći objašnjenje na osnovu kojih medicinskih i etičkih kriterijuma su resori socijalnog staranja i zdravlja odlučili da pravo na dodatak za njegu i pomoć ne obuhvati onkološke pacijente koji nijesu u terminalnoj fazi, odnosno koji nisu u stanju faktičke neizlječivosti.

Kljajević je istakla da, prema važećem pravilniku, pravo na dodatak za njegu i pomoć onkološki pacijenti ostvaruju tek kada bolest postane inoperabilna, kada su prisutne udaljene metastaze i kada nastupi terminalna faza, što, kako je navela, znači da se pravo otvara tek u momentu kada je „bitka skoro pa izgubljena“.

Ona je ocijenila da se time šalje poruka pacijentima da, osim borbe za život kroz najteže terapijske procese, bivaju i institucionalno zanemareni, uz stav da su ih država i Vlada na taj način „odbacile i otpisale“.

U odgovoru na poslaničko pitanje, Gutić je najavio izmjene pravilnika kako bi se što prije obezbijedilo da osobe kojima je pomoć potrebna to pravo i ostvare, uz napomenu da u ministarstvu postoji saosjećanje sa svim onkološkim pacijentima, ali i da su budžetske mogućnosti ograničene.

On je objasnio da će se problem rješavati kroz uvođenje jedinstvenog vještačenja invaliditeta, te podsjetio da je izmjenama pravilnika iz decembra prošle godine definisano da pravo na dodatak za njegu i pomoć imaju lica sa tačno određenim medicinskim indikacijama.

Prema njegovim riječima, postojeći problem sa onkološkim pacijentima proizilazi iz činjenice da se prava trenutno odobravaju isključivo na osnovu medicinskih indikacija, dok će budući model biti zasnovan na širem pristupu.

Gutić je naveo da će jedinstveno vještačenje invaliditeta biti usklađeno sa modelom ljudskih prava, gdje se neće posmatrati samo oštećenje organizma, već i funkcionalni status i nivo podrške potreban za ravnopravno uključivanje u zajednicu.

Kako je dodao, u tom modelu fokus više neće biti na dijagnozi, već na potrebnoj podršci za uključivanje u život zajednice, a pravo na dodatak za njegu i pomoć dobijala bi lica sa utvrđenim statusom lica sa invaliditetom i trećim stepenom potrebne podrške, dok bi ličnu invalidninu ostvarivala lica sa četvrtim stepenom podrške.

Na ove navode reagovala je Kljajević, poručivši da je ministar zapravo potvrdio da veliki broj onkoloških pacijenata koji prolaze kroz operacije i zahtjevne terapije ostaje van sistema podrške i bez prava na materijalna davanja.

Ona je podsjetila da su poslanici podržali uvođenje jedinstvenog vještačenja invaliditeta, ali je ocijenila da se nije očekivalo da će se time građani dovesti u dodatne probleme u praksi.

Kljajević je naglasila da se već sada suočavaju sa dugim čekanjem na komisije, koje su ranije trajale i po godinu dana, a da se sada, kada komisije konačno funkcionišu, na njihove odluke retroaktivno primjenjuju novi pravilnici.

Prema njenim riječima, komisije u praksi odbijaju onkološke pacijente uz obrazloženje da nemaju pravo na materijalna davanja jer nijesu u terminalnoj fazi bolesti i nemaju udaljene metastaze.

Ona je dodatno kritikovala odnos države prema najtežim pacijentima, navodeći da se, prema njenom mišljenju, šalje poruka da za njih nema dovoljno sredstava, dok se istovremeno finansiraju pojedini kulturni i javni događaji.

Kljajević je zaključila da trenutni iznos dodatka za njegu i pomoć nije dovoljan ni za osnovne potrebe, navodeći da jedva pokriva cijenu jedne kutije suplemenata.

Na dodatno pitanje poslanice Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović koje se odnosilo na izgradnju Centra za autizam u Nikšiću, odnosno na to kako će se ta ustanova uklopiti u postojeći sistem socijalne i dječje zaštite s obzirom na to da važeći normativni okvir ne prepoznaje jasno institucionalne pretpostavke za osnivanje, finansiranje i upravljanje takvim ustanovama, Gutić je kazao da realizacija tog projekta nije u nadležnosti Ministarstva socijalnog staranja.

Kako je dodao, inicijativa za osnivanje Centra za autizam potekla je od Opštine Nikšić.