Nakon što je, usljed složene bezbjednosne situacije u državi, Vijeće za nacionalnu bezbjednost usvojilo niz zaključaka, među kojima je i hitnost uvođenja vetinga u pravosuđu, uslijedile su oštre reakcije stručne i laičke javnosti. Iako je jasno da je povjerenje u sudstvo poljuljano, jedinstven je stav da političari ne smiju ugrožavati nezavisnost crnogorskog pravosuđa.

U saopštenju nakon sjednice Vijeća, navedeno je da Ministarstvo pravde, u saradnji sa Evropskom komisijom, treba hitno da pripremi model za uvođenje vetinga, sa posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. Ovaj model bi trebalo da bude usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, a u njegovoj izradi učestvovaće domaći i međunarodni stručnjaci.

Advokat Miloš Vuksanović, komentarišući zaključke Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ocijenio je da oni predstavljaju prvenstveno politički neprimjeren i diletantski pritisak izvršne vlasti na pravosudne organe, kako sudove tako i tužilaštvo. Prema njegovim riječima, umjesto da se odgovornost za porast nasilja i kriminala sagleda u okviru nadležnosti organa bezbjednosti i izvršne vlasti, ovakvim izjavama se ta odgovornost pokušava prebaciti na sudsku vlast na način koji je krajnje neprimjeren u demokratskom društvu zasnovanom na podjeli vlasti.

Vuksanović je dodao da se radi o klasičnom političkom spinu, odnosno pokušaju da se pred javnošću stvori privid odlučne borbe protiv kriminala, dok se izbjegava preispitivanje sopstvenih propusta u radu policije, tužilaštva i bezbjednosnih službi. Umjesto stvarnih, planskih i sistemskih reformi, šalje se poruka koja više liči na prijetnju nego na promišljen plan djelovanja. On očekuje od pravosudnih institucija i profesionalnih udruženja, posebno Udruženja sudija i Sudskog savjeta, da odlučnije odgovore na ovaj pritisak, a ne deklarativno i stidljivo, jer smatra da se u njihovim reakcijama prepoznaje strah i uzmicanje pred grubim miješanjem izvršne vlasti u rad sudova i tužilaštva.

Naglašavajući značaj nezavisnog pravosuđa kao temelja svake države, Vuksanović je istakao da bi izvršna vlast trebalo da jača institucije sistema, umjesto da otvoreno prijeti sudijama. Očekivati od pravosuđa brže i efikasnije postupanje, dok mu se uskraćuju resursi, a šalju prijetnje masovnih smjena i provjera imovine bez jasnih kriterijuma, predstavlja neozbiljan i opasan pristup. Takvi zaključci mogu dugoročno nanijeti veću štetu vladavini prava i povjerenju građana u pravosuđe nego sama prijetnja kriminalnih aktivnosti.

Prema njegovim riječima, izvršna vlast bi trebalo da svoje napore usmjeri na jačanje institucija sistema, stvaranje boljih uslova za rad sudova i tužilaštava i dosljedno sprovođenje zakona kroz nadležne organe. Nezavisno i odgovorno pravosuđe je temelj države zasnovane na vladavini prava, a potezi izvršne vlasti idu u suprotnom pravcu.

Vuksanović je upozorio na opasnost ugrožavanja vladavine prava usljed političkih poruka koje stvaraju atmosferu linča prema sudijama. Takve poruke predstavljaju opasniju prijetnju po vladavinu prava od same eskalacije kriminalnih aktivnosti jer urušavaju temeljnu nezavisnost sudske vlasti. Umjesto jasnih dokaza o zloupotrebama unutar pravosuđa, za koje postoje disciplinski i etički mehanizmi, nosioci najviših izvršnih funkcija stavljaju „mač nad glavom“ cijelom pravosuđu, izjednačavajući časne i stručne sudije sa eventualnim pojedincima koji ne zaslužuju da budu u sistemu.

On je istakao da ovakav način najavljene „reforme“ više liči na „vitrinizaciju“ nego na stvarni veting – odnosno uljepšavanje fasade bez stvarnog rješavanja problema. Kao primjer naveo je dugogodišnje najave izgradnje posebne zgrade za Specijalno državno tužilaštvo i hvalisanje ultramodernim fasadama zgrada Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda, dok su unutrašnji uslovi rada tih institucija katastrofalni. Svako ko je makar jednom bio u tim prostorijama može potvrditi da je teže izbjeći saplitanje o gomile predmeta i kopir-aparate po hodnicima nego završiti složen krivični postupak.

Vuksanović zaključuje da se u pravosuđu misli samo na fasadu, odnosno na vanjski izgled i privid reforme, dok suština ne postoji, niti postoji volja da se sistemski i ozbiljno pruži stvarna podrška pravosuđu. On dodaje da oni koji šalju ovakve poruke očigledno nemaju uvid u realno stanje pravosuđa, koje se suočava sa hroničnim nedostatkom kadrova, lošim prostorima i tehničkim uslovima rada, kao i sa nedovoljno motivišućim materijalnim položajem sudija i tužilaca koji nose ogromnu odgovornost u složenom krivičnopravnom ambijentu.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić oglasila se prekjuče povodom zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, navodeći da je sudstvo spremno na objektivan i stručno sproveden svaki proces provjere integriteta i profesionalnosti, ali da nije spremno na političko-medijski ili bilo koji drugi sličan populističko-interesni proces selekcije.