Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), koje važi za najveće ministarstvo u Vladi, već šest godina funkcioniše bez usvojenog kadrovskog plana, iako u kontinuitetu sprovodi zapošljavanja većeg broja ljudi. Usvajanje kadrovskog plana je zakonska obaveza propisana Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, što ukazuje na to da se, prema ocjeni iz analize, svjesno odstupa od zakonskih normi.

Na sjednici Vlade održanoj 8. aprila razmatran je zahtjev za davanje saglasnosti za popunu 216 radnih mjesta u MUP-u, iako ta radna mjesta, kako se navodi, nijesu predviđena kadrovskim planom. To otvara pitanje na osnovu čega se procjenjuje broj potrebnih zaposlenih i kako se planiraju kadrovske potrebe bez formalnog plana.

U informaciji koju je MUP dostavio Vladi navodi se da se radna mjesta za koja treba raspisati javne oglase odnose na poslove koje trenutno obavljaju lica angažovana po ugovorima, zbog čega bi dodatni troškovi po budžet bili neznatni. Time se sugeriše da su ta lica već na neki način angažovana unutar sistema.

Takođe se ističe da MUP ima izuzetno širok spektar nadležnosti i veliki obim poslova od ključnog značaja za funkcionisanje države i bezbjednost građana, kao i da postoji izražena nesrazmjera između obima posla i broja zaposlenih. U istom dokumentu se navodi i da je taj disbalans dodatno opterećen sa 195 lica angažovanih po ugovoru o djelu, koja privremeno doprinose funkcionisanju sistema, ali ne predstavljaju dugoročno održivo rješenje.

Međutim, ovakav način angažovanja otvara i sumnju na moguće kršenje propisa, jer se ugovorom o djelu ne mogu obavljati poslovi koji su sistematizovani pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.

Redakcija Raskrinkavanja uputila je pitanja MUP-u kako je procijenjena potreba za 216 novih zapošljavanja bez kadrovskog plana koji nije donesen već šest godina, da li se radi o osobama koje su već angažovane kroz ugovore o djelu ili druge osnove, kao i zbog čega kadrovski plan nije usvojen u zakonskom roku. Takođe su pitali zbog čega se zapošljava bez ovog dokumenta.

Odgovori nijesu dostavljeni iz resora kojim rukovodi Danilo Šaranović.

Iz Instituta alternativa, Dragana Jaćimović ocjenjuje da planiranje kadrova na državnom nivou nije u potpunosti zaživjelo, iako bi trebalo da predstavlja osnovu upravljanja zapošljavanjem i odlivom kadra.

– A posebno imajući u vidu da u posljednjih nekoliko godina Vlada ne uspijeva da pripremi cjelokupan kadrovski plan za sve organe čak ni do kraja godine, a ne u roku koji predviđa zakon. Vlada kroz više zaključaka pokušava da natjera organe da sačine i pošalju plan Upravi za ljudske resurse, ali oni budu doneseni ili sa ozbiljnim kašnjenjem ili ih ne bude uopšte – navela je Jaćimović.

Ona podsjeća da je MUP jedan od primjera, jer šestu godinu zaredom nema usvojen kadrovski plan.

– Podsjetimo da se radi organu koji zapošljava između 4,5 i 5 hiljada ljudi. Čak iako se u javnosti priča o ukupnom broju zaposlenih, bez kadrovskog plana, mi koji detaljno pratimo zapošljavanja u ovoj oblasti nismo u mogućnosti da ispratimo precizne podatke o planiranim zapošljavanjima, projekcijama onih koji će otići u penziju, itd – kazala je ona.

Prema njenim riječima, kadrovski plan je osnov za sprovođenje javnih konkursa i oglasa.

– Bez kadrovskog plana, za sva zapošljavanja se mora dobiti saglasnost Vlade, što MUP-u uglavnom polazi za rukom, a pored toga imamo i zakonom predviđene nove procedure zapošljavanja bez kadrovskog plana. U konačnom, bez kadrovskog plana, MUP i policija ostaju bez osnovnog alata za dugoročno planiranje kadrova i ozbiljan problem za sistemsko upravljanje jednim od najvećih i najosjetljivijih državnih resora, uključujući policiju – zaključuje Jaćimović.

Analiza istraživačkog tima CDT-a pokazuje da se u praksi u više institucija primjenjuje model u kojem se ignoriše obaveza donošenja kadrovskog plana i umjesto toga zapošljavanje odobrava kroz saglasnosti Vlade, bez jasnog i preciznog planskog okvira.

Na taj način se, kako se navodi, uspostavlja paralelni mehanizam zapošljavanja koji formalno prolazi zakonske procedure, ali bez garancije da se radi o stvarnim i planski utvrđenim potrebama uprave. Ovakva praksa, prema analizi, prisutna je u čak 15 ministarstava aktuelne Vlade.

Ipak, važno je napomenuti da je u prvobitnoj verziji teksta Raskrinkavanja navedeno da 15 ministarstava nije usvojilo kadrovski plan, što nije tačno. Vlada Crne Gore je 1. aprila usvojila objedinjeni kadrovski plan za organe, osim za Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje jedino nema ovaj dokument.

Raskrinkavanje.me je platforma Centra za demokratsku tranziciju (CDT), čiji su ciljevi suprotstavljanje medijskim manipulacijama, unapređenje kvaliteta medijskog sadržaja, jačanje medijske pismenosti i podsticanje poštovanja profesionalnih standarda u medijima.