Crna Gora kasni sa ispunjavanjem ključnih obaveza prema EU u sektoru zaštite životne sredine i klimatskih promjena, što je jasno naznačeno u Nacrtu izvještaja Evropske komisije (EK) o napretku zemlje. Evropska komisija posebno ističe potrebu za intenziviranjem rada na završnim mjerilima za zatvaranje Poglavlja 27, koje obuhvata oblasti kvaliteta vazduha, voda, zaštite prirode, upravljanja otpadom i klimatskih promjena.

U izvještaju se podsjeća da Crna Gora još uvijek nije usvojila Strategiju upravljanja kvalitetom vazduha za period od 2021. do 2029. godine, kao ni prateći akcioni plan, dok su Zakon o zaštiti prirode i Nacionalna strategija biodiverziteta sa akcionim planom i dalje u fazi usvajanja. Nastavljene su aktivnosti na uspostavljanju mreže Natura 2000, ali i dalje ostaju neriješena pitanja Bernske konvencije u vezi sa Skadarskim jezerom, kao i pronalaženje odgovarajućeg rješenja za vojni poligon na Sinjajevini. Takođe, u toku je izrada plana upravljanja Ulcinjskom solanom, ali formiranje preduzeća za održivo upravljanje ovim područjem još nije završeno, što zahtijeva aktivnije uključivanje državnih i lokalnih institucija.

Evropska komisija naglašava da je neophodno značajno ojačati administrativne kapacitete u sektoru klimatskih promjena, jer postojeći nedostaci usporavaju napredak. Potrebni su odlučni koraci u unapređenju postojećih ili uspostavljanju novih mehanizama određivanja cijene ugljenika kako bi se omogućilo pridruživanje EU ETS sistemu nakon pristupanja EU.

U oblasti industrijskog zagađenja, u toku je ekološka rekonstrukcija termoelektrane Pljevlja, ali EK upozorava da bez rješavanja suštinskih problema, standardi emisija EU neće biti ispunjeni. Posebno se ističe potreba za strateškim pristupom pravednoj tranziciji, koji bi omogućio ekonomske alternative zajednicama pogođenim postepenim ukidanjem upotrebe uglja.

Kada je riječ o upravljanju otpadom, izvještaj navodi da je Vlada tokom izvještajnog perioda usvojila 21 podzakonski akt radi pravilnog sprovođenja zakona, dok se dodatni propisi još pripremaju. U oktobru 2025. usvojen je nacionalni plan upravljanja otpadom za period od 2025. do 2029. godine, čime je napravljen značajan korak ka tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji, smanjenju količine otpada na deponijama i povećanju stope reciklaže, uz zaštitu zdravlja građana i očuvanje životne sredine.

Takođe, od oktobra 2024. Crna Gora je počela sa sprovođenjem zabrane stavljanja u promet plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona i jednokratnih plastičnih proizvoda. Preliminarni rezultati pokazuju da su neki trgovački lanci smanjili upotrebu plastičnih kesa za oko 50% u periodu od oktobra 2024. do januara 2025. godine. EK ističe da je neophodno dodatno sprovesti kampanje za podizanje svijesti, kao i osigurati dosljednu primjenu propisa među građanima i lokalnim samoupravama radi unapređenja prevencije, razdvajanja i reciklaže otpada.

Vlada je u junu ove godine usvojila nacionalni plan prilagođavanja klimatskim promjenama do 2035. godine, zajedno sa akcionim planom do 2027. godine. U narednom periodu fokus treba da bude na sprovođenju ovog plana. EK naglašava potrebu za dovršavanjem i usvajanjem strateških dokumenata u oblasti klimatskih promjena, uključujući dugoročnu strategiju niskougljeničnog razvoja u skladu sa ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine, kao i Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP).

Pored toga, potrebno je dodatno usklađivanje sa EU pravnim okvirom u vezi sa emisijama iz sektora korišćenja zemljišta, promjene korišćenja zemljišta i šumarstva (LULUCF), emisijama iz vozila, te šire povećanje usklađenosti sa klimatskim zakonodavstvom EU.