Ekološki pokret Ozon iz Nikšića jedna je od najstarijih i najaktivnijih ekoloških organizacija u Crnoj Gori koja se već dvije decenije, zajedno sa svojim partnerima, bori za zdravu životnu sredinu.

Aleksandar Perović, izvršni direktor Ozona, za 24kroz7 govori o preprekama i izazovima sa kojima se suočavaju u borbi da Crna Gora bude ekološka država u punom smislu, kao i izazovima na koje nailaze u radu sa institucijama.

Na čelu ste jedne od najznačajnijih ekoloških organizacija u Crnoj Gori – Ekološki pokret Ozon. Decenijama se borite za čistiju i zdraviju životnu sredinu. Na kakve prepreke nailazite, s obzirom na Vaše višedecenijsko iskustvo?

Mogu reći da se neke prepreke nijesu promijenile od prvog dana našeg osnivanja, a to su one vezane za nepostojanje kapaciteta većine donosioca odluka da organizacije civilnog društva prihvate kao nekog ne samo sebi ravnom u dijalogu oko ključnih pitaanja koje se tiču životne sredine, već i kao nekog ko ulaže mnogo toga da bi se stanje popravilo. To je ono što uz stalnu borbu protiv interesnih lobija, prepoznajem kao nešto što prati ne samo nas, već sve one organizacije koje su okrenute ka društvenom dobru.

Kako ste zadovoljni rezultatima koji su za sada postignuti?

Sama činjenica da već 18 godina funkcionišemo na profesionalan način, da imamo stalne aktivnosti i da smo uvijek bili otvoreni za podršku svima koji su nam se obratili, daje mi za pravo da budem zadovoljan. Veliki broj partnerstava koje smo uspjeli da održimo i podižemo na veći nivo, preko 50 realizovanih projekata većeg značaja, ni sam ne znam koliko aktivnosti, značajna medijska podrška, samo su neki od razloga zbog kojih moramo biti zadovoljni.

Kako biste ocijenili sveopšte stanje na polju zaštite životne sredine u Crnoj Gori? Koliko napredujemo u procesu zatvaranja Poglavlja 27 na našem evropskom putu?

Kada je stanje životne sredine u pitanju, posljedice višedecenijske nebrige učinile su svoje, tako da se i danas osjeća ono što je nastalo nakon socio-ekonomske i obrazovno-kulturne krize koja nas prati poslednjih decenija. Kada smo svjesni terena, odnosno kada sagledamo ono što je i predmet Poglavlja 27, jasno je da se usklađivanjem zakonodavstva, bez konkretnih rezultata stanje ne popravlja. Neko sam ko ima osjećaj da ćemo ukoliko postanemo dio EU to postići bez ispunjavanja konkretnih mjera, već kao dio nekog čina dobre volje proširenja te međunarodne zajednice.

Koje su to crne ekološke tačke koje što prije treba sanirati?

Prije svega treba da stvorimo uslove da se aerozagađenje kao životni problem svede na najmanju moguću mjeru, naročito u opštinama poput Pljevalja, Bijelog Polja, Podgorice, Nikšića, za koje postoje alarmantni podaci, jer se tiče gotovo 2/3 građana Crne Gore. Takođe, problem neadekvatnog upravljanja otpadom je nešto što je prisutno u svim opštinama, pa je potrebno što je prije moguće krenuti sa investicijama u tu oblast kako bi se stvorila odgovarajuća infrastruktura, dostojna vijeka u kome živimo. Isto je i sa otpadnim vodama, jer nijedno postojenje za prečišćavanje otpadnih voda ne ispunjava suštinu i namjenu. Potrebno je unaprijediti upravljanje vodenim i šumskim resursima, spriječiti ekokriminal, koji je uzeo velike razmjere.

Ima li građanin Crne Gore razvijenu svijest o očuvanju okoline u odnosu na period kad ste započeli vašu misiju?

Svakako da je sve više ekološki osviješćenih ljudi, naročito kad počnu da osjećaju problem na svom pragu, ali ipak sve to mora biti mnogo izraženije, za šta bi trebalo da se postara prije svega obrazovni sistem.

Da li ćemo uspjeti da budemo ekološka država u punom smislu?

Na ovo pitanje je još rano odgovoriti. Svakako se nadam da će do toga jednom doći, kada se konačno okrenemo suštinskim stvarima ima da shvatimo da je priroda nešto što je dio nas. Trenutno smo nažalost daleko od toga.

Koje projekte možemo očekivati od Ozona u narednom period?

Kao i do sada od nas se može očekivati da ćemo biti okrenuti javnom interesu i da će sve naše aktivnosti insistirati na tome. Ono što je izvjesno ove godine jeste da realizujemo kampanju “Naš Grad, Naš Od(b)raz” zajedno sa Turističkom organizacijom i Opštinom Nikšić, u koji smo već uuključili veliki broj partnera, kao i da ćemo sa Agencijom za zaštitu životne sredine, Ministarstvom ekologije, Eko fondom nastaviti sa Arhus karavanom čiji je cilj obići što više opština u Crnoj Gori, kako bi se građanima omogućilo da kroz direktnu komunikaciju sa nadležnim institucijama imaju mogućnost da utiču na procese donošenja odluka na lokalnom i državnom nivou. Takođe planiramo da iniciramo konkretniju saradnju sa Skupštinom Crne Gore, naročito sa resornim odborom koji prati ekologiju, kako bi i na taj način dijeli informacije i skretali pažnju javnosti na ono što smatramo da je problem ili da će biti izazovno rješavati.