Još 1972. godine, u vrijeme kada su industrijske sile krenule putem bržeg profita i razvoja, a klimatske promjene bile misaona imenica, svijet je napravio jedan od svojih prvih koraka ka ekološkoj svijesti. Na Konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o životnoj sredini u Štokholmu, prvi put je jasno rečeno: razvoj bez brige o prirodi nije napredak, već samouništenje.

Iz tog događaja rodio se Svjetski dan zaštite životne sredine — 5. jun. Prvi put je obilježen 1973. godine, pod sloganom “Only One Earth”. Bio je to tiši svjetski praznik u poređenju s današnjim, ali je ideja rođena.

Dan koji je postao pokret

Danas se ovaj datum obilježava širom planete: u više od 150 zemalja, na svim kontinentima, od malih škola u Africi do korporativnih kampanja u Aziji i protesta mladih u Evropi. Postao je platforma na kojoj ljudi, institucije, gradovi i države iznose svoje zahtjeve za čišći, zeleniji i pravedniji svijet.

Ali, ono što ovaj praznik čini jedinstvenim jeste to što svake godine ima drugu zemlju domaćina i drugu ključnu temu. Tako je, recimo, 2018. godine tema bila “Pobijedimo plastično zagađenje”, a domaćin je bila Indija. Rezultat? Pokrenute su stotine inicijativa za zabranu jednokratne plastike, a tema je postala globalno prepoznata.

Godine 2020, u jeku pandemije, Svjetski dan zaštite životne sredine održan je virtualno, ali uticaj nije bio manji. Tema je bila “Vrijeme je za prirodu”, a milioni ljudi su po prvi put osjetili koliko su povezanost s prirodom — i njena zaštita — zapravo pitanje zdravlja, sigurnosti i opstanka.

Zanimljivosti koje možda nijeste znali

U Brazilu, ovaj dan često traje cijelu sedmicu, uz parade, javne časove o Amazoniji i performanse u prirodi.

U Keniji, mladi sade “drveće otpora”, simbole borbe protiv krčenja šuma i korupcije u sektoru zemljišta.

Kina, iako najveći globalni zagađivač, bila je domaćin 2019. godine. Tema je bila “Zagađenje vazduha”, a kampanja je podstakla uvođenje strožih zakona o emisijama.

Tokom godina, Svjetski dan uključio je i umjetnike — od Leonarda Dikaprija do Jemi Alade — kao globalne glasnogovornike klimatske borbe.

Svjetski dan zaštite životne sredine 2025: Fokus na borbu protiv plastičnog zagađenja

Ove godine, Svjetski dan zaštite životne sredine ponovo nas vraća na goruću temu: plastiku. Tema 2025. godine glasi “Zaustavimo plastično zagađenje” — poziv na djelovanje protiv 11 miliona tona plastičnog otpada koji svake godine završava u morima, rijekama i tlu.

Domaćin ovogodišnje proslave je Južna Koreja, sa fokusom na eko-provinciju – ostrvo Džedžu. Ova regija, poznata po održivim praksama i ambicioznim ekološkim ciljevima, planira potpuno eliminisanje plastičnog otpada do 2040. godine — kroz reciklažu, edukaciju i inovativne modele cirkularne ekonomije.

Svrha kampanje #BeatPlasticPollution, koju vodi Program UN za životnu sredinu (UNEP), nije samo da edukuje, već da inspiriše konkretne promjene u politici i ponašanju — od izbora potrošača do legislativnih mjera.

Kako se možete uključiti?

Recite ne plastičnim kesama i flašama za jednokratnu upotrebu. Podržite lokalne inicijative za reciklažu i obnovu ekosistema. Edukujte svoju zajednicu o posljedicama plastičnog otpada.

Zašto je ovaj dan važniji nego ikada?

U vremenu kada gubimo desetine biljnih i životinjskih vrsta dnevno, kada su klimatski ekstremi svakodnevica, a nauka sve glasnija u upozorenjima — Svjetski dan zaštite životne sredine više nije samo datum u kalendaru. On je simbol borbe, opomena… ali i nada. Jer upravo su građani, aktivisti, djeca i lokalne zajednice pokretači promjena. Male akcije — sadnja drveta, odbijanje plastične vrećice, pritisak na opštinu — pokreću velike talase. U eri klimatske krize, ne možemo više reći da nijesmo znali. Ali, možemo još – da nijesmo odustali.