Plan izgradnje stambeno-poslovnog naselja Velje brdo, koje bi prema ambicioznoj viziji Vlade i Glavnog grada trebalo postati “novi grad” sa preko 36.000 stanovnika, izazvao je buru reakcija u stručnoj i široj javnosti. Ovaj projekat, predstavljen kao rješenje za urbani razvoj Podgorice, sadrži brojne kontroverzne aspekte, od prenamjene zaštićenih područja do ozbiljnih ekoloških i infrastrukturnih izazova.

Zaobilaženje pravila u ime “javnog interesa”

Prema nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice, Velje brdo biće proglašeno projektom od javnog interesa. Ova odluka omogućava zaobilaženje strogih pravila o zabrani prenamjene šumskih i zaštićenih područja u građevinsko zemljište. Ovo uključuje dio zaštićenog područja parka prirode Rijeka Zeta, zone koje su dosad bile garant očuvanja prirodnih resursa, poput izvorišta Mareze.

Planeri su priznali da će prenamjena šumskog zemljišta i izgradnja naselja uzrokovati trajne promjene ekosistema. Iako su predložene mjere za minimizaciju negativnih uticaja, mnogi stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno da zaštiti biodiverzitet i prirodnu sredinu od trajnog uništenja.

Projekat bez čvrstih temelja

Velje brdo je zamišljeno kao grad sa 11.512 stanova, poslovnim centrima, školama, bolnicama i infrastrukturnim projektima. Međutim, vremenski okvir izgradnje, finansiranje i tehničke studije ostaju nejasni. Premijer Milojko Spajić najavio je prvo useljenje do 2026. godine, ali javnost je sumnjičava s obzirom na nedostatak konkretnih planova za realizaciju ključne infrastrukture.

Hidrogeološka, geotehnička i seizmička istraživanja, kao i studije o stanju biodiverziteta, tek treba da se sprovedu, a bez njih je nemoguće garantovati sigurnost objekata i očuvanje prirodnog okruženja.

Rizik za ekosistem i javni resursi

Naselje bi se gradilo u pet faza, ali čak i početak prve faze zavisi od skupih infrastrukturnih zahvata. Prema planu, voda bi se pumpala iz Vranića i Zagoriča, dok bi otpadne vode završavale u rijeci Zeti, što dodatno ugrožava ionako osjetljive ekosisteme. Pored toga, planirana izgradnja bulevara, rezervoara, pumpnih postrojenja i trafostanica procjenjuje se na desetine miliona eura, ali su u budžetu za 2024. godinu predviđena sredstva od samo deset miliona.

“Grad budućnosti” sa neizvjesnim posljedicama

Dok promoteri projekta ističu da će Velje brdo donijeti preko 17.000 radnih mjesta i riješiti stambene probleme, skeptici tvrde da će se građani suočiti sa ekološkom i infrastrukturnom katastrofom. Pitanje ostaje: da li je ovakva prenamjena zaštićenih područja opravdana u ime urbanog razvoja?

Ovaj projekat, umjesto da donese prosperitet, prijeti da postane primjer lošeg planiranja i ugrožavanja javnog dobra. Javna rasprava koja se danas održava moraće da odgovori na ključna pitanja o budućnosti ovog poduhvata. Hoće li Velje brdo biti simbol razvoja ili eklatantan primjer devastacije prirodnih resursa u ime političkih i investitorskih interesa? Javnost traži odgovore, ali zasad ih nema.