Centar za zaštitu ptica objavio je na Fejsbuku upozorenje da se prostor Glavnog grada planira po uzoru na neustavni sporazum koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata. Organizacija je pozvala javnost da se suprotstavi, kako su naveli, “ekomanipulaciji građana” i devastaciji najvrednijih zelenih površina u Podgorici zarad privatnih interesa investitora i donosilaca odluka. Ujedno su podsjetili na tekst Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore o poslovanju Mohameda Alabara, koji, kako tvrde, sada kroz svoj “lažni zeleni marketing” obećava tzv. “zelenu i plavu infrastrukturu”, a o čemu je pisao i naš portal.

Buran istorijat Spajićevog investitora: Bankrot, sumnje na pranje novca i optužnice za organizovani kriminal..

Iz CZIP-a su direktno upitala gradsko rukovodstvo: – Zašto predstavljate nove lokacije Mohamedu Alabaru, dok je Sporazum sa UAE pred Ustavnim sudom? Da li već znate ishod postupka?

Uprkos tome što je sporni dokument još uvijek predmet sudske provjere ustavnosti, gradonačelnik Glavnog grada Saša Mujović održao je sastanak sa investitorom Alabarom, na kojem su predstavljeni “investicioni potencijali Podgorice”. Na spisku lokacija koje je prezentovao nalaze se i one od izuzetne važnosti za očuvanje prirode i javnog dobra: Ćemovsko polje, Dajbabska gora, Lješkopoljska Gorica, park-šuma Zlatica, kasarna Morača i brojne druge zelene zone.

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da su upravo ove lokacije ranije isticane kao ključne za ekološki balans grada, zaštitu biodiverziteta i razvoj javnih prostora dostupnih svim građanima. Danas, međutim, one se predstavljaju kao potencijalne investicione platforme, bez jasnog objašnjenja šta to konkretno znači za njihovu sudbinu.

Iz Glavnog grada je saopšteno da je Mujović Alabaru predstavio koncept “zelene i plave infrastrukture Glavnog grada”, u kojem su detaljno prikazani navodni potencijali Podgorice za “razvoj zelenih površina, javnih sadržaja i prostora za rekreaciju”. Međutim, iza ovako upakovanog narativa, kako upozoravaju nevladine organizacije, krije se otvaranje strateških lokacija za privatne projekte, koji mogu ne samo izmijeniti već i ugroziti prirodnu strukturu grada.

Mujović je na sastanku govorio o “razvoju zona mješovite namjene”, koje bi navodno doprinijele transformaciji Podgorice u održiv i funkcionalan grad. Prezentovao je mogućnosti za formiranje novih parkova, odmorišta i dječjih sadržaja, te razvoj rekreativnih i sportskih zona. Akcenat je, prema zvaničnom saopštenju, stavljen na uspostavljanje mreže šetališnih i biciklističkih staza koje bi povezale ključne dijelove grada.

Ipak, ono što u saopštenju nije precizirano, a što izaziva zabrinutost, jeste kako će ove zone zadržati svoju javnu i ekološku funkciju ukoliko se upuštaju u aranžmane sa privatnim investitorima, posebno imajući u vidu kontroverze koje prate poslovanje Mohameda Alabara u drugim državama.

Među “najperspektivnijim lokacijama”, kako su istakli iz gradske uprave, ponovo su pobrojane: Stari aerodrom, Lješkopoljska Gorica, koridor uz Moraču, park-šuma Zlatica i Dajbabska gora, sve površine koje, do sada, građani doživljavaju kao dio zajedničkog prostora koji bi trebalo da se unapređuje, a ne privatizuje.

Mujović je dodatno naglasio da veliki dio navedenih lokacija pripada Glavnom gradu, što navodno smanjuje administrativne prepreke i ubrzava realizaciju projekata. Ova izjava dodatno podgrijava bojazan da se u proces ulazi sa unaprijed pripremljenim putevima za pogodnosti investitorima, a ne za javni interes.

Alabar je izrazio interesovanje za projekte i ponovio dobro poznatu frazu da Podgorica ima “divne ljude, klimu i neiskorišćen razvojni prostor”. Njegova spremnost da “razmotri konkretne predloge u narednom periodu” ostavlja otvorena vrata za dalju inicijativu – i dalju zabrinutost.

Ono što ostaje kao suštinsko pitanje jeste: za koga se ove lokacije razvijaju? Za građane Podgorice, ili za privatne kompanije koje će profitirati od njihovog otvaranja?

Dok Ustavni sud još uvijek razmatra zakonitost sporazuma sa UAE, gradsko rukovodstvo djeluje kao da ishod već zna. A to je, poručuju ekološke organizacije, nedopustivo i opasno po budućnost grada.