Kaznena politika u Crnoj Gori, kada je riječ o ilegalnoj eksploataciji prirodnih resursa, pokazala se kao izuzetno blaga. To direktno doprinosi tome da se prirodni resursi i dalje devastiraju bez adekvatne odgovornosti počinilaca. Ovi zaključci izneseni su u analizi krivične odgovornosti u ovoj oblasti, koju je za potrebe nevladine organizacije Eko-tim pripremila pravna ekspertkinja Ines Mrdović.

Kako se navodi u analizi, sistem pravde pokazuje jasnu nedosljednost u kažnjavanju i procesuiranju krivičnih djela koja se odnose na zaštitu životne sredine. Prema tim podacima, najčešći oblik kršenja su krivična djela u vezi sa šumskom krađom, koja se dominantno sankcioniše uslovnim osudama. U čak 58,3 odsto slučajeva izrečene su upravo ovakve kazne, dok su zatvorske kazne iznosile svega šest mjeseci, dok su najveće novčane kazne bile od 800 eura.

Andrija Krivokapić iz nevladine organizacije Eko-tim istakao je kako ovakve blage kazne stvaraju privid o beznačajnosti zakona, što dodatno ohrabruje nelegalnu eksploataciju prirodnih resursa.

Presude iz devet osnovnih sudova u Crnoj Gori – uključujući Podgoricu, Bijelo Polje, Berane, Plav, Žabljak, Pljevlja, Rožaje, Bar i Herceg Novi – ukazuju na ozbiljnost problema. Od 2019. do 2023. godine ukupno je doneto 186 presuda u vezi sa krivičnim djelima protiv životne sredine.

U analizi se naglašava da su zatvorske kazne predstavljale samo 27,5 odsto svih presuda, dok su rad u javnom interesu kao sankcija izrečeni u 12,4 odsto slučajeva. Novčane kazne, koje bi trebalo da budu najefikasnija sankcija, izrečene su samo u tri slučaja, dok je sudska opomena bila izrečena u jednom.

Osim šumske krađe, značajan broj ekoloških incidenata ostao je bez odgovarajuće kazne. Posebno se ističe slučaj prekomjerne eksploatacije riječnog nanosa Morače. Ova situacija imala je katastrofalne posljedice na biljni i životinjski svijet, smanjujući nivo rijeke sa 13 na tri metra, a tužilaštva nisu našla dovoljno osnova za podizanje optužnica.

– Veliki broj ekoloških incidenata prošao je bez ikakve krivične odgovornosti. Morača je primjer katastrofe koja je ostala bez ikakvog procesuiranja, što je apsolutno neprihvatljivo – naglasio je Krivokapić.

Posebno je zabrinjavajuće to što se, prema analizi, gotovo nikada ne procesuiraju pravna lica, iako su štete koje nanose građevinske firme i drvoprerađivači značajne. Često se dešava da mali počinioci dobiju kazne, dok velike kompanije koje ostvaruju milionske profite na nelegalnoj eksploataciji prolaze nekažnjeno.

– Dok se kazne izriču za sitne počinioce, velike kompanije i dalje profitiraju bez ikakve odgovornosti. Sistem pravde jednostavno ne funkcioniše jednako za sve, i to se mora promijeniti – poručio je Krivokapić.

Nevladina organizacija Eko-tim poziva na otvaranje široke javne rasprave među svim ključnim akterima – državnim i lokalnim vlastima, pravosudnim organima, inspekcijskim službama, grupama građana, medijima i ekološkim organizacijama. Cilj je doći do širokog konsenzusa oko unapređenja kaznene politike u oblasti ilegalne eksploatacije prirodnih resursa.

– Moramo hitno djelovati kako bismo spriječili dalju devastaciju naše prirodne baštine. Ako se ne pokrenu odgovarajući koraci u ovoj oblasti, izgubićemo ono što nas čini jedinstvenima – naše prirodne resurse, na kojima bi trebalo da gradimo našu privrednu budućnost i razvoj, u skladu sa idejom Crne Gore kao ekološke države – zaključio je Andrija Krivokapić.

Kraj priče – ali ne i rješenja

Blage kazne, nejednakosti u kažnjavanju i odsustvo procesuiranja ozbiljnih slučajeva pokazali su da bi hitne promjene u pravosudnom sistemu mogle biti ključne za spašavanje crnogorskih prirodnih resursa i očuvanje životne sredine.