Venezuela je postala prva zemlja u modernoj istoriji koja je izgubila sve svoje glečere, što predstavlja ozbiljan pokazatelj ubrzanog klimatskog zagrijavanja. Posljednji preostali glečer u zemlji smanjio se do veličine koja više ne zadovoljava kriterijume za glečer, te se sada smatra samo smanjenim ledenim poljem.

Ovi glečeri nekada su bili ključni izvori slatke vode, podrške biodiverzitetu i klimatskih podataka. Njihovo nestajanje simbolizuje širu ekološku vanrednu situaciju i ubrzavajući tempo klimatskih promjena. Ovaj događaj služi kao snažna opomena o hitnoj potrebi za klimatskom akcijom.

U Španiji i Portugalu, klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet šumskih požara

Nedavne studije pokazuju da su ekstremni vremenski uslovi koji su izazvali razorne požare u Španiji i Portugalu prošlog mjeseca postali 40 puta vjerovatniji usljed klimatskih promjena. Ovi požari uništili su oko milion hektara zemlje u Evropi 2025. godine, pri čemu Portugal i Španija čine dvije trećine tog broja.

Stručnjaci ističu da su toplotni talasi, suša i visoke temperature, povezane s globalnim zagrijavanjem, glavni faktori koji pogoršavaju uslove za požare.

Globalni kapacitet za skladištenje ugljen-dioksida manji nego što se ranije pretpostavljalo

Nedavna studija objavljena u časopisu Nature otkrila je da je globalni kapacitet za sigurno skladištenje ugljen-dioksida u podzemlju oko deset puta manji nego što se ranije smatralo. Istraživači sa Međunarodnog instituta za primijenjene sisteme analize navode da samo ograničen broj geoloških formacija može bezbjedno skladištiti CO₂ na duži rok, dok mnoge predstavljaju rizik od curenja gasa, zemljotresa ili kontaminacije podzemnih voda.

Ovo smanjuje potencijal tehnologije hvatanja i skladištenja ugljen-dioksida (CCS) za ublažavanje globalnog zagrijavanja, što znači da CCS može doprinijeti smanjenju temperature za oko 0,7°C, u poređenju sa ranijim projekcijama od 5–6°C.

Povećava se rizik od ujeda zmija u Indiji zbog klimatskih promjena

Nedavna studija ukazuje na alarmantan porast rizika od ujeda zmija u Indiji, što je povezano s klimatskim promjenama. Indija već bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti od ujeda zmija na svijetu, što predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem.

Toplije temperature i povećana vlažnost očekuju se da omoguće širenje četiri najopasnije vrste zmija u sjeverne i sjeveroistočne regione koji su ranije smatrani niskorizičnim. Ovo pomjeranje može povećati susrete u ruralnim i urbanim područjima, stavljajući više života u opasnost. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naglašava hitnu potrebu za rješavanjem ove rastuće krize kroz poboljšan pristup antivenomu, jačanje ruralne zdravstvene infrastrukture i podizanje svijesti javnosti.

Povećava se interes za globalni sistem za cijenu ugljen-dioksida pred COP30

Sa manje od dva mjeseca do COP30 klimatskog samita u Belému, Brazil, brazilska vlada predvodi dvije ključne inicijative: globalni fond za očuvanje šuma u iznosu od 125 milijardi dolara i podršku međunarodnom okviru za cijenu ugljen-dioksida.

Ovaj okvir je odgovor na predstojeći Mehanizam za prilagođavanje ugljen-dioksida (CBAM) EU, koji nameće porez na uvoz osim ako nisu plaćene odgovarajuće naknade u zemlji porekla. Ova mjera podstiče globalni interes za sisteme trgovanja emisijama (ETS), uključujući značajne korake Brazila, Kine i drugih država.

Brazilska inicijativa ima za cilj stvaranje pravednijeg multilateralnog saveza za cijenu ugljen-dioksida, uključujući povoljnije uslove za zemlje u razvoju, izuzeća za najmanje razvijene zemlje i finansiranje klimatskih aktivnosti kroz prihode od carinskih taksi. Ovaj pristup odražava smanjenje mogućnosti za jednoglasne klimatske sporazume i porast fragmentiranog, ali funkcionalnog pristupa globalnoj klimatskoj upravi.