Procjena imovine Aerodroma Crne Gore pokazala je da je njena vrijednost veća od 150 miliona eura, dok nezvanični izvori govore da prelazi 200 miliona, potvrđuju izvori iz Vlade za “Dan”. Zvaničnu potvrdu Ministarstvo saobraćaja, kojim rukovodi Filip Radulović, juče nije dalo.

Direktor Uprave za imovinu Koča Đurišić kazao je da je procjena završena prije nekoliko dana i da je u pitanju bila ozbiljna i temeljna analiza, ali nije otkrivao konkretne cifre. Ministarstvo je tražilo novu procjenu imovine jer je prethodna, rađena 2018. godine, pokazala vrijednost od oko 140 miliona eura, a inicijativa za reviziju došla je usmenom sugestijom zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović.

Koncesioni postupak traje od 2019. godine, kada je Vlada Duška Markovića raspisala tender, a proces su kasnije zaustavile pandemija i političke promjene. Nastavak je uslijedio pod Vladom Milojka Spajića, a Tenderska komisija sprovela je postupak po starim uslovima.

Ponude su dostavili južnokorejski Inčon (IIAC) i američko-luksemburški Korporasion Amerika Airports (CAAP), a Tenderska komisija kao prvorangiranu ocijenila je ponudu Inčona, koji je nudio 100 miliona eura jednokratne naknade i 35 odsto godišnjih prihoda varijabilne naknade. Minimalna jednokratna naknada od 100 miliona eura propisana je još 2019. godine.

Tokom koncesionog postupka došlo je do brojnih kontroverzi. Najspornije je bilo prvobitno ocjenjivanje ponuda, kada Inčon nije imao dovoljan broj bodova i trebalo je da ispadne iz trke. Članovi Tenderske komisije bliski premijeru Spajiću, međutim, zaprijetili su ostavkama, dok je konsultant IFC odbio da podrži bodovanje, jer su neki članovi dali nula bodova ponuđačima. Kasnije je Komisija za koncesije ocijenila da je davanje nula bodova legitimno, a ponovljeno glasanje omogućilo je Inčonu prolazak u drugu fazu, koja je uključivala otvaranje finansijskih ponuda. Rangiranje je dva puta osporavano kod Komisije za koncesije, a predmet je završio i na Upravnom sudu. Pojedine usmene najave ukazivale su i na mogućnost pokretanja arbitraže od strane drugorangirane kompanije.

Tokom sedmogodišnjeg koncesionog procesa mijenjale su se četiri vlade, ugašen je Montenegroerlajnz, desila se pandemija, a država je ostala bez mnogih linija, posebno ka tržištu istočne Evrope. Novi igrač na sceni, avio-kompanija Er Montenegro, preuzela je dio tržišta, dok je Viz er prije nekoliko dana otvorio bazu u Podgorici i pokrenuo veliki broj evropskih linija.

Bivša ministarka saobraćaja Maja Vukićević bila je protiv davanja aerodroma pod koncesiju, smatrajući da država sama može razvijati vazdušne luke. Filip Radulović se javno nije izjašnjavao, ali je u Skupštini više puta naglasio da aerodromi nisu na prodaju, već se daju pod zakup. Predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj istakao je da nijedna NATO država nije dala koncesiju nad aerodromima državi koja nije član te vojne alijanse.

Prema važećim propisima, davanje pod koncesiju državne imovine vrijednije od 150 miliona eura zahtijeva odluku Skupštine Crne Gore. Vlada usvaja predlog koncesije, koji zatim ide u zakonodavni dom na potvrdu. S obzirom na praksu da 99 odsto predloga Vlade dobija zeleno svjetlo u Skupštini, odluka će gotovo sigurno biti potvrđena.

Na pitanje “Dana” o iznosu procjene i planu u vezi sa koncesijom, Ministarstvo saobraćaja juče nije odgovorilo.