Na području Veljeg brda planirana je realizacija jednog od najvećih urbanističkih zahvata u Crnoj Gori – novo naselje koje bi trebalo da obuhvati oko 900 hektara, zahvatajući centralni i istočni dio prostora u okviru Podgorice. Riječ je o projektu koji je već u startu stavljen pod lupu stručne javnosti, prije svega zbog mogućeg uticaja na izvorište Mareza, jedno od najvažnijih vodoizvorišta za glavni grad.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da se, prema preliminarnim analizama, prostor planiran za gradnju može naći u zonama sanitarne zaštite ovog izvorišta, što automatski nameće stroga ograničenja i dodatne tehničke uslove.

Prema stručnoj dokumentaciji, prije izrade bilo kakvih glavnih projekata za objekte budućeg naselja, mora se sprovesti detaljno namjensko hidrogeološko istraživanje terena. Razlog za to je mogućnost da Velje brdo ima direktnu hidrauličku vezu sa izvorištem Mareza, što bi značilo da bi svaka intervencija u prostoru mogla uticati na kvalitet i režim podzemnih voda.

Tek nakon tih istraživanja pristupilo bi se izradi glavnog projekta zona sanitarne zaštite izvorišta Mareza, kojim bi se precizno definisali režimi korišćenja prostora i granice zaštitnih pojaseva.

Kako se navodi, Ministarstvo javnih radova izradilo je preliminarnu hidrogeološku studiju koja, prema ocjenama stručnjaka, već sada pomjera ranije planirane rokove realizacije projekta Velje brdo. Studija ukazuje da postoje hidrogeološke veze između ovog područja i Mareze, pa se ne može isključiti uticaj buduće gradnje na izvorište koje snabdijeva veliki dio Podgorice.

Dodatni problem predstavlja i to što se dio planiranog naselja, prema procjenama, može naći u drugoj i trećoj zoni sanitarne zaštite, gdje važe stroga ograničenja gradnje i korišćenja prostora.

Planirano je i da se, u slučaju realizacije projekta, obezbijede nova izvorišta i  bunari koji bi nadomjestili vodu preusmjerenu ka budućem naselju od oko 44.000 stanovnika. Lokacije potencijalnih novih izvorišta obuhvataju Tološku šumu, u dijelu kod trim staze, zatim Sadine, Rogame ispod postojeće petlje auto-puta, kao i Krnjevine u Zagoriču, te zonu između Morače i prostora iza groblja.

Podgoričko preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ ranije je zvanično saopštilo da ne može izdati uslove priključenja budućeg naselja na vodovodnu i kanalizacionu mrežu bez prethodno sprovedenih detaljnih geoloških istraživanja. Kao ključni razlog navodi se potreba da se precizno utvrde kapaciteti Mareze i potencijalna nova izvorišta, kako bi se obezbijedila stabilna vodosnabdijevna bilansa.

U dokumentima se precizira da bi dio Veljeg brda mogao biti u drugoj i trećoj zoni sanitarne zaštite, gdje su zabranjeni radovi koji mogu ugroziti kvalitet vode. To uključuje ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda, odlaganje otpada, pa čak i izgradnju saobraćajnica bez sistema za kontrolu i prečišćavanje atmosferskih voda. Slična ograničenja važe i za treću zonu, gdje je takođe zabranjeno nekontrolisano zagađivanje podzemnih i površinskih voda.

Studija dodatno upozorava da bi se dio prostora planiranog za naselje mogao naći upravo u tim zonama, što značajno komplikuje urbanističko planiranje i projektovanje infrastrukture.

Hidrolog Slavko Hrvačević je za “Vijesti” upozorio da bi kompletna hidrogeološka istraživanja mogla trajati najmanje 15 mjeseci, dok bi pouzdani rezultati bili dostupni tek nakon dvije godine. On naglašava da bi svako skraćivanje tog procesa bilo stručno neutemeljeno i rizično po vodosnabdijevanje Podgorice.

Prema njegovim riječima, riječ je o složenom karstnom sistemu koji snabdijeva oko 70 odsto stanovništva glavnog grada. Zbog toga je neophodno analizirati sve hidrološke režime, od minimalnih do maksimalnih voda, kako bi se utvrdile tačne veze podzemnih tokova između Veljeg brda i Mareze.

Istraživanja, kako objašnjava, obuhvataju tenderske procedure, terenski rad, dugotrajna mjerenja, obradu podataka i izradu stručnih elaborata, nakon čega slijedi definisanje zona sanitarne zaštite.

U zvaničnoj studiji Ministarstva javnih radova naglašava se da su upravo ta istraživanja i izrada glavnog projekta zona zaštite preduslov za dalju realizaciju – uključujući i izdavanje građevinskih dozvola. Minimalni rok za sve faze procjenjuje se na najmanje dvije godine od početka procesa.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da za izvorište Mareza postoji elaborat o zaštiti iz 1997. godine, ali nikada nije urađen glavni projekat zona sanitarne zaštite, zbog čega granice nijesu precizno definisane.

Zbog toga se upozorava da je hitno potrebno jasno definisati režime zaštite, jer u drugoj zoni važe stroge zabrane, dok i treća zona podrazumijeva ozbiljna ograničenja aktivnosti.

Prema idejnom rješenju, prvi blokovi budućeg naselja mogli bi se graditi sa septičkim jamama, dok se ne izgradi kompletna kanalizaciona mreža i sistem odvođenja otpadnih voda ka postrojenju u Botunu, udaljenom oko 11 kilometara od zone planiranja.

Dodatni izazov predstavlja i odvođenje i prečišćavanje atmosferskih voda sa planirane saobraćajne infrastrukture, posebno budućih bulevara, gdje još uvijek nije jasno definisano krajnje rješenje.

Podsjetimo, projekat Velje brdo prvi put je predstavljen uoči izbora u septembru 2024. godine, kada je najavljivano da bi prvi stanari mogli useliti sredinom 2026. godine. Kasnije su rokovi pomjereni na kraj 2027. godine, dok sada stručne procjene ukazuju da bi i ti rokovi mogli biti dodatno odgođeni, čak i u slučaju povoljnih nalaza istraživanja.

Zaključno, i pored političkih najava i početnih radova, realizacija projekta zavisiće gotovo isključivo od rezultata dugotrajnih hidrogeoloških ispitivanja i jasno definisanih mjera zaštite izvorišta Mareza, bez kojih, kako upozoravaju stručnjaci, „ni kramp ne može na teren“.

Stručnjaci: Urbanizacija Veljeg brda bez detaljnih istraživanja može ugroziti projekat i izvorište Mareza

Na ovom prostoru planira se razvoj urbanističkog kompleksa koji bi mogao promijeniti strukturu Podgorice, ali i značajno uticati na njen vodni sistem. Upravo zato su hidrogeološke karakteristike ključna tačka svih analiza.

Preliminarnu studiju, izrađenu na zahtjev Ministarstva javnih radova, pripremilo je preduzeće Geoprojekt d.o.o., a autor je Maksim Matović, uz saradnju geoloških stručnjaka. Dokument je urađen na osnovu postojećih istraživanja i dostupne literature, bez novih terenskih ispitivanja, koja se tek očekuju u narednim fazama.

Izvorišni horizont Mareze formira se ispod jugozapadnih padina Veljeg brda, na kontaktu sa Lješkopoljskim lugom. Dužine je oko jednog kilometra, sa izvorima na visinama između 26 i 32 metra, a udaljen je oko 7,5 kilometara od centra Podgorice.

Geološki sastav područja čine krečnjaci kredne starosti, u okviru kojih je razvijen karstni sistem sa visokom propusnošću, što ga čini izuzetno osjetljivim na zagađenja. Podzemne vode se u takvim uslovima mogu brzo kretati ka izvorištu.

Iako sliv Mareze nije precizno definisan, procjene ukazuju da obuhvata površinu od 100 do 150 kvadratnih kilometara, koja se proteže ka sjeveru i sjeveroistoku, izvan Bjelopavlićke ravnice.

Istraživanja trasiranja voda pokazala su da voda iz ponora u Zorskom lugu ne dolazi do Mareze, već završava na izvoru Kraljičino oko, što ukazuje na postojanje odvojenih podzemnih sistema. Na to je ukazao i Vasilije Radulović, čija su istraživanja značajno doprinijela razumijevanju hidroloških tokova ovog područja.

Područje Veljeg brda pripada Središnjoj udolini Crne Gore i karakteriše ga karstni reljef sa pećinama, jamama i ponorima. Klimatski uslovi uključuju oko 2000 mm padavina godišnje i prosječnu temperaturu od 15 stepeni, uz dominantne sjeverne i južne vjetrove.

Geološka struktura sastoji se od površinskih kvartarnih sedimenata koji djeluju kao izolatori, dok ispod njih leže vodopropusni krečnjaci i dolomiti koji omogućavaju formiranje podzemnih rezervoara. Ta kombinacija stvara uslove u kojima zagađenje može zaobići površinske slojeve i direktno ugroziti izvorište.

U studiji se zato upozorava da planirana urbanizacija može imati direktan uticaj na kvalitet vode, posebno na padinama koje su u potencijalnoj hidrauličkoj vezi sa Marezom.

Preporučuje se uvođenje strogih mjera zaštite, uključujući zabranu ispuštanja neprečišćenih voda, kontrolu odvodnje saobraćajnica, upotrebu separatora i zabranu infiltracije zagađenih voda u tlo putem upojnih bunara. Posebno se naglašava potreba da se spriječe bilo kakva curenja nafte i naftnih derivata tokom radova.

Zaključak studije je jasan – bez detaljnih istraživanja nije moguće precizno procijeniti uticaj budućeg naselja, ali je rizik po vodosnabdijevanje Podgorice realan i zahtijeva maksimalan oprez.