Danas se u Skupštini Crne Gore održava sjednica Anketnog odbora koja će se baviti aferom vezanom za izgradnju vetroelektrane na lokalitetu Možura kod Bara, predmetom koji već godinama potresa političku i javnu scenu zbog sumnji na nezakonitu dodjelu koncesije i netransparentne finansijske tokove.

Na dnevnom redu je, kako je ranije najavljeno, uzimanje izjava od potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice, ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, predstavnika Elektroprivrede Crne Gore te predstavnika Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD – CGES. Uz to, planiran je i dogovor o pozivanju dodatnih svjedoka iz međunarodnih institucija i drugih subjekata, kako bi Odbor pribavio sve relevantne informacije za dalji rad.

Ova sjednica dolazi u trenutku intenziviranja medijskih i političkih reakcija na aferu „Možura“, koja je prvi put došla u fokus šire javnosti nakon otvaranja istrage prije gotovo deset godina od strane Specijalnog državnog tužilaštva, a sada se konačno reflektuje i kroz rad parlamentarnog tijela.

Predsjednik Anketnog odbora, Dritan Abazović, koji je i lider Građanskog pokreta URA, iznio je niz oštrih ocjena u vezi sa dosadašnjim tokovima cijelog procesa. On je više puta javno isticao da posao oko Možure nikada nije bio „čist“ i da postoje ozbiljne indicije o sumnjivim aranžmanima i mogućim koruptivnim šemama povezanim sa privatnim i državnim akterima. Prema njegovim tvrdnjama, iza „Možure“ stoji kompleksna mreža finansijskih transfera i subjekata koja uključuje i off‑shore kompanije čije uloge državni organi nikada nisu adekvatno istražili.

Abazović je na ranijim sjednicama Odbora ukazivao i na primjer kompanije „Fersa“ (danas poznate kao Audax Renovables), koja je kroz sporni aranžman s Crnom Gorom otpočela projekat još 2007. godine, a kasnije prodala svoj udio firmi „Cifidex“ po znatno nižoj cijeni prije nego što je taj udio preuzeo međunarodni investitor. Ove radnje, kako tvrdi Abazović, opteretile su državni budžet i potencijalno oštetile građane kroz nezakonite ugovore ili manjkave kontrole države.

Abazović je predložio da se saslušaju i ostali akteri iz te šeme, uključujući pojedince povezane s bivšim domaćim zvaničnicima i međunarodnim partnerima, kao i zatražio sve dokumente koje posjeduju državne službe da bi se utvrdilo „da li su državne institucije i njihovi čelnici bili uključeni u moguću korupciju ili nezakonite radnje“.

Ovom pitanju nedavno se pridružila i ideja o podnošenju tužbe za naknadu štete protiv španske energetske kompanije zbog, kako je naznačio Abazović, nanošenja štete ugledu Crne Gore kroz aferu Možura.

Inače, aferu prati i šira sumnja javnosti i dijela političara da je sama realizacija projekta, kroz ugovore i cijene otkupa električne energije, bila vrlo povoljna za pojedine privatne aktere, a opterećujuća za državnu elektroprivredu i potrošače. Istovremeno, inicijative građanskih grupa i ranije su podnosile prijave na osnovu dokaza i korespodencije vezane za proces dodjele, ističući ulogu ključnih aktera u procesu javnih tenderskih procedura i donošenja odluka najmještenih u vrh državnih institucija.

Predsjednik Odbora najavio je da će rad ovog tijela, uključujući današnju sjednicu, pokušati dodatno internacionalizovati tako što bi pozvao i svjedoke i osobe iz inostranstva koje imaju saznanja o aferi, s ciljem da se rasvijetle sve sumnje i sporne ture poslovanja oko Možure.

Kako sjednica bude odmicala i izjava bude uzeto više, poslanici u Skupštini očekuju nove prilike da se u javnost plasiraju dodatni detalji, koji bi mogli dodatno rasprsnuti postojeće kontroverze oko jedne od najduže trajnih afera u crnogorskoj političkoj i energetskoj istoriji.