Mogućnost da dio srazmjernih penzija bude povećan na minimalni iznos od 450 eura, koliko iznosi najniža penzija u Crnoj Gori, veoma je mala, ocjenjuje Akcija za socijalnu pravdu (ASP). Oni ukazuju da je Vlada Crne Gore dala prioritet povećanju plata najvišim državnim funkcionerima, dok se potrebe građana na socijalnoj margini zanemaruju.

Prema procjenama ASP-a, čak oko 3.500 korisnika srazmjernih penzija prima mjesečna primanja niža od minimalnih 450 eura. Da bi se ovaj iznos uskladio sa minimalnom penzijom, državi bi godišnje bilo potrebno dodatnih pet miliona eura. Iako je na nedavnoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet najavljeno da bi tokom naredne godine ovo pitanje moglo biti riješeno, precizni rokovi za početak povećanja nisu definisani.

Na pomenutoj sjednici predstavnik Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja objasnio je da je za povećanje srazmjernih penzija potrebno donijeti zakonske izmjene, koje zahtijevaju javnu raspravu. Međutim, ASP upozorava da na sajtu Ministarstva rada niti Ministarstva socijalnog staranja trenutno nema najave za bilo kakvu javnu raspravu.  Obzirom na to da je već početak decembra, ASP smatra da će čitava procedura biti dodatno usporena.

Niti jedan poslanik Skupštine Crne Gore do sada nije podnio prijedlog zakona koji bi omogućio ubrzanje ovog procesa. ASP ističe da je spremnost političkih partija na podršku ovom rješenju neizvjesna, a bez potrebne većine u parlamentu trošak povećanja penzija ne može biti uvršten u budžet za narednu godinu.

Dodatno, ASP podsjeća da budžet za 2025. godinu mora biti usvojen do kraja decembra. Postoji i mogućnost da zakonski akti ne budu potpisani od strane predsjednika države, što bi značilo dodatna odlaganja i nove procedure usvajanja zakona.

Dok je sudbina srazmjernih penzija i dalje neizvjesna, ASP naglašava da se paralelno vodi javna rasprava o izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Očekuje se da ovaj zakon stupi na snagu već od januara, sa godišnjim troškom od 8,5 miliona eura za povećanje plata najviših funkcionera za prosječnih 30 odsto.

– Aktuelna Vlada pokazuje veći senzibilitet prema javnim funkcionerima, koji već imaju pristojne zarade, nego prema najugroženijim kategorijama stanovništva – navodi ASP.

Podsjećaju i da je Vlada zamrznula minimalnu penziju na dvije godine, sa mogućnošću njenog povećanja tek od januara 2026. godine. U trogodišnjem budžetskom planu predviđena su samo redovna usklađivanja penzija i socijalnih davanja, dok „zamrzavanje“ visokih zarada u javnoj administraciji nije ni razmatrano.