Značajno povećanje zarada u pravosuđu i tužilaštvu, koje je planirano od 1. januara naredne godine Vladinim propisom, otvara pitanje sve većeg jaza između primanja nosilaca pravosudnih funkcija i ostalih zaposlenih. Najviši funkcioneri u pravosuđu i tužilaštvu, prema predloženim rješenjima, imaće zarade i do deset puta veće od prosječne plate zaposlenog sa srednjom stručnom spremom, čija minimalna zarada iznosi 600 eura.

Prema Predlogu zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i predsjednice Vrhovnog i Ustavnog suda, Valentina Pavličić i Snežana Armenko, od 1. januara naredne godine trebalo bi da imaju plate od najmanje 5.000 eura, dok pojedine projekcije pokazuju da bi njihova primanja mogla premašiti i 6.000 eura.

Predlog zakona predviđa značajno povećanje koeficijenata za nosioce pravosudnih funkcija. Koeficijent za vrhovnog državnog tužioca povećava se sa 25,07 na 33,7, a isti koeficijent predviđen je i za predsjednice Vrhovnog i Ustavnog suda. To znači da će njihova osnovna zarada iznositi oko 3.000 eura, jer se koeficijent od 33,7 množi obračunskom vrijednošću od 90.

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, odnosno Strukovnog odbora pravosuđa, Nenad Rakočević, kazao je za “Dan” da je taj sindikat među prvima javno ukazivao na problem visine zarada nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori.

– Isticali smo visine zarada i uslove rada nosilaca pravosudne funkcije i administracije, sa akcentom na administraciju, jer bi bez nje sudija ili tužilac imao totalnu blokadu svoga rada, koji je od opšteg interesa države i građana – rekao je Rakočević.

On smatra da Predlog zakona koji je objavila Vlada Crne Gore više liči na granski kolektivni ugovor, jer se, kako navodi, jasno vidi tendencija da se sudijama i tužiocima unaprijede prvenstveno materijalna prava, što smatra potpuno opravdanim.

– Funkcioner u pravosuđu mora biti ekonomski u potpunosti nezavisan kako bi odolio iskušenjima raznih uticaja. Međutim, smatram da je ogromna disproporcija u visini uvećanja zarada početnim zvanjima funkcionera u pravosuđu, sa prvacima sudstva i tužilaštva u vidu predsjednika Vrhovnog, Ustavnog suda, odnosno vrhovnog državnog tužioca – ocijenio je Rakočević.

On navodi da se svim nosiocima pravosudnih funkcija zarade uvećavaju za 23 odsto, osim vrhovnom državnom tužiocu, kojem je predviđeno povećanje od 25 procenata.

– Veći koeficijent znači i mnogo veće uvećanje, pitanje je da li je to opravdano i meritorno. Osnovna zarada sudiji Osnovnog suda, Suda za prekršaje i tužiocu Osnovnog državnog tužilaštva u prosjeku je oko 1.250 eura, a sa raznim ostvarenim dodacima u vidu minulog rada, dežurstava, pripravnosti i prekovremenog rada, trenutno može da dosegne maksimalni iznos od oko 1.700 eura. Buduća osnovna zarada navedenog kadra biće uvećana za prosječnih 350 eura. Međutim, Predlog zakona u mnogome je uvećao i dodao postojeće ili neke nove postotke uvećanja, gdje bi isti mogli ostvarivati visinu zarada i preko pretpostavljenih 2.000 eura – smatra Rakočević.

Pozivajući se na dostupne podatke za 2025. godinu, Rakočević navodi da je prosječna zarada predsjednice Vrhovnog suda sa dodacima iznosila 3.702,46 eura, dok je prosjek naknada po osnovu članstva u savjetima, radnim grupama i komisijama bio 1.810,39 eura mjesečno.

– Lako je izračunati da je predsjednica Vrhovnog suda ostvarivala prosječni mjesečni priliv za 2025. godinu u visini od 5.512,82 eura, ili kumulativno 66.226,30 eura godišnje. Kada se njena prosječna mjesečna zarada po novom Predlogu zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija uveća za 23 odsto, projekcija je da će njena buduća prosječna mjesečna zarada sa dodacima iznositi oko 4.554 eura ili sa naknadama pretpostavljenih 6.350 eura – smatra Rakočević.

Govoreći o vrhovnom državnom tužiocu, Rakočević navodi da je Milorad Marković prema dostupnim podacima za 2025. godinu sa dodacima ostvarivao prosječnu mjesečnu zaradu od 4.227,30 eura, dok je zajedno sa naknadama po osnovu učešća u savjetima, radnim grupama i komisijama ukupni prosječni mjesečni priliv iznosio 5.664,19 eura.

– Prema projekciji uvećanja od 25 odsto, njegova buduća prosječna mjesečna plata sa dodacima bi iznosila oko 5.300 eura, odnosno sa prosjekom dosadašnjih mjesečnih naknada zajedno oko 6.700 eura – ukazao je Rakočević.

On dodaje da novi predlog zakona, pored postojećih dodataka od 50 odsto za dežurstvo i 20 procenata za pripravnost, predviđa i specijalni dodatak do 80 odsto, zatim dodatak do 50 odsto usljed nepopunjenosti organa ili povećanog obima predmeta, kvartalnu naknadu od 30 odsto za izuzetan rad, kao i putne troškove za putovanje do posla duže od 50 kilometara.

– Sindikat uprave i pravosuđa postavlja pitanje čelnim ljudima pravosuđa i same države – gdje su u svemu ovom službenici pravosudne administracije? Koliko će funkcioneri u pravosuđu, čast izuzecima, kao i na državnom nivou, misliti samo o ličnom interesu. Hoće li neko konačno pokrenuti pitanje nevjerovatne diskriminacije prema pravosudnoj ili državnoj administraciji? – upitao je Rakočević.

Vlast lako pronađe način da sebi poveća zarade

Komentarišući najavljena povećanja zarada funkcionerima u pravosuđu, član Izvršnog odbora Unije slobodnih sindikata Crne Gore, doktor Vladimir Pavićević, ocijenio je da sve tri grane vlasti – izvršna, zakonodavna i sudska – lako pronađu način da sebi povećaju primanja.

– Tako da će zarade u ove tri grane vlasti uz raznorazne dodatke biti vrlo ugodne. A to što od decembra prošle godine Unija slobodnih sindikata protestuje i traži uvećanje zarada za radnike Crne Gore, za one koji drže i čuvaju državu, to izgleda nije važno. Nije važno što medicinske sestre i tehničari kad počnu da rade imaju zaradu od 600 eura (minimalnu), a ljekar kad počne da radi 1.100 eura. Važno je da predstavnici vlasti imaju i do 5.000 eura. Očigledno se radi o nepostojanju želje da se radnici u Crnoj Gori motivišu da rade svoj posao, već da traže neka druga rješenja. Pitamo se, po ko zna koji put, ko će ostati da radi u javnom sektoru? Ko će ostati da radi u zdravstvenom sistemu kod ovakvog nepoštovanja struke i dostojanstva onih koji vode brigu o zdravlju nacije – poručio je Pavićević.