U poslednjih nekoliko nedjelja, nekoliko trgovina u zemljama bivše Jugoslavije, uključujući Hrvatsku, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, suočava se sa fenomenom bojkota od strane potrošača. Iako je ovaj trend u određenim državama postao ozbiljna tema u medijima, motivi koji stoje iza njega nisu uvijek jasni i variraju od političkih protesta do ekonomskih nesuglasica.
Različiti povodi, isti cilj
Iako je bojkot trgovina specifičan za svaku zemlju, zajednička nit je rastući ekonomski pritisak koji građani osjećaju usled inflacije i visoke cijene osnovnih životnih potreba. Potrošači u Hrvatskoj, na primer, najviše protestuju protiv trgovinskih lanaca koji, prema njihovom mišljenju, neopravdano povećavaju cijene, dok u Bosni i Hercegovini, sve učestaliji bojkoti često imaju političke motivacije.
U Crnoj Gori, bojkoti trgovina postali su sve prisutniji zbog nezadovoljstva potrošača visokim cijenama, a posebno rastućim troškovima hrane i osnovnih životnih namirnica. Građani, frustrirani finansijskom situacijom, traže način da pokažu nezadovoljstvo s trgovinskim praksama i smatraju da je bojkoti trgovina efikasan način pritiska na vlasti i tržišne aktere da smanje marže i snižavaju cijene.
Sličan trend primetan je i u Sloveniji, gdje je bojkot trgovina postao oblik protesta protiv nepravde koju građani vide u poslovnim praksama velikih korporacija koje dominiraju tržištem.
Politički ili ekonomski motivisani?
Za mnoge potrošače, bojkoti su oblik reakcije na nesrazmjerne cijene i korporativnu pohlepu, dok se u političkim krugovima bojkoti trgovina često shvataju kao organizovana forma pritiska na vladu ili konkretne političke aktere. U Bosni i Hercegovini, gdje su se bojkoti trgovina povezali sa etničkim i političkim tenzijama, pitanje razumevanja dubljih političkih uzroka postaje sve relevantnije.
– Bojkotovanje trgovina postao je način da se iskaže nezadovoljstvo s načinom na koji lokalni i strani trgovci postavljaju cijene i odnose se prema radnicima. Ljudi su frustrirani, jer na svakom koraku nailaze na previsoke cijene – izjavio je ekonomski analitičar iz Sarajeva. On takođe napominje da ovi protesti ne moraju nužno biti povezani s političkim strankama, ali mogu imati širok društveni uticaj.
Trgovci i reakcija tržišta
S druge strane, trgovinski lanci u regiji odgovaraju na bojkote raznim strategijama, od smanjenja cijena do preispitivanja svojih marketinških politika. Međutim, mnogi trgovci smatraju da su bojkoti samo kratkoročni fenomen i ne vjeruju da će oni imati dugoročne ekonomske posledice.
– Iako se bojkoti povremeno dešavaju, nismo zabrinuti. Kupci često brzo zaborave na takve akcije, a najvažnije je da se tržište stabilizuje – rekao je jedan od menadžera iz velikog trgovinskog lanca u Sloveniji.
Bojkot kao signal nesigurnosti
Bojkot trgovina u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sloveniji postao je ne samo ekonomski fenomen, već i politička poruka. Građani, umesto da se samo žale na visoke cijene i loše uslove, koriste ovaj metod kao način da ukažu na nepravedne prakse, kako trgovaca, tako i političkih elita. I dok se ovi bojkoti još uvijek razmatraju kao kratkoročni i lokalizovani fenomeni, njihov dugoročni uticaj na tržište i politiku u regionu mogao bi biti mnogo značajniji nego što se na prvi pogled čini.
Komentariši