U julu 2024. godine, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) stavila je Crnu Goru na “crnu listu” jurisdikcija koje ne ispunjavaju međunarodne standarde poreske transparentnosti, pišu Vijesti.

Ovaj potez dolazi nakon što je Crna Gora, uprkos ranijim obavezama, propustila da započne automatsku razmjenu informacija između poreskih vlasti, što je trebalo da bude realizovano do kraja 2023. godine. Na listi zajedno sa Crnom Gorom nalaze se Jordan i Trinidad i Tobago, što ukazuje na globalne izazove u borbi protiv poreske utaje i nedostatka transparentnosti.

Šta je automatska razmjena Informacija (AEOI)

Automatska razmjena informacija (AEOI) predstavlja međunarodni standard koji je OECD uspostavio 2014. godine. Ovaj sistem omogućava automatsku razmjenu podataka između poreskih vlasti različitih zemalja kako bi se poboljšala globalna poreska transparentnost i smanjila poreska utaja. AEOI obuhvata podatke o finansijskim računima, kriptoimovini, poreskim rješenjima, prekograničnim aranžmanima pojedinaca i firmi, a cilj je otkrivanje i sprečavanje utaje poreza na međunarodnom nivou.

Odluka OECD-a i kontekst

OECD je u julu 2024. godine ažurirao svoju listu jurisdikcija koje ne ispunjavaju standarde poreske transparentnosti. Na listi su se našli Jordan, Trinidad i Tobago, te Crna Gora, koja je postala dio ove liste jer nije ispunila obavezu da započne AEOI do kraja prošle godine. Ova odluka je uslijedila nakon što su ranije četiri jurisdikcije, među kojima su Angvila, Niue i Sint Marten, uspješno implementirale potrebne mjere i uklonjene su sa liste. S druge strane, novi izazovi su se pojavili u vidu navedenih zemalja koje još uvijek nisu postigle željeni nivo usklađenosti.

Reakcije i potezi Crne Gore

Crna Gora je u oktobru 2019. godine potpisala protokol o pristupanju Multilateralnoj konvenciji o međusobnoj administrativnoj pomoći u oblasti poreskog sistema (MCAA), što je stupilo na snagu 1. maja 2020. godine. Ovim protokolom je istaknuta potreba za unapređenjem međunarodne saradnje u poreskom sistemu, uključujući i uspostavljanje automatske razmjene informacija.

Vlada Crne Gore je u februaru 2023. godine usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja budžetskih sredstava za nabavku, implementaciju i održavanje informacionog sistema za automatsku razmjenu informacija, u iznosu od 300.000 eura. Međutim, i pored ovog koraka, implementacija nije ostvarena u predviđenom roku, što je dovelo do trenutnog statusa na “crnoj listi”.

Poreska uprava Crne Gore, koju vodi Sava Laketić, trenutno nije odgovorila na pitanja o razlozima kašnjenja i planovima za ispunjavanje obaveza prema AEOI standardima.

Globalni kontekst i uticaji

OECD-ov izvještaj naglašava značaj međunarodne poreske transparentnosti, koja je omogućila identifikaciju više od 130 milijardi eura dodatnih prihoda zahvaljujući razmjeni informacija od 2009. godine. Ovo uključuje poreze, kamate, kazne i druge oblike prihoda koji su identifikovani kroz međunarodne inicijative i ofšor poreske istrage.

Za zemlje u razvoju, kao što je Crna Gora, AEOI predstavlja ključan alat za povećanje domaćih prihoda i borbu protiv utaje poreza. OECD ističe da su zemlje u razvoju prikupile blizu 80% dodatnih prihoda putem razmjene informacija u prošloj godini, što pokazuje efikasnost AEOI standarda u poboljšanju poreske transparentnosti i prikupljanju prihoda.

Izazovi u saradnji i kriptoimovina

Izvještaj takođe ukazuje na potrebu za unapređenjem zaštite povjerljivosti i bezbjednosti podataka koji se razmjenjuju. Globalni forum nastavlja sa sprovođenjem procjena povjerljivosti i zaštite podataka kako bi se osiguralo da poreske administracije adekvatno štite razmijenjene podatke.

Jedan od izazova u trenutnom okruženju jeste kriptoimovina, koja predstavlja rizik za poresku transparentnost. U tu svrhu, formirana je CARF grupa za izvještavanje o kriptoimovini, koja ima za cilj obezbjeđivanje široke implementacije standarda u vezi sa kriptoimovinom do 2027. godine.

Stavljanje Crne Gore na “crnu listu” OECD-a ukazuje na hitnu potrebu za jačanjem međunarodne poreske saradnje i implementacijom AEOI standarda. Ovaj korak ima značajne posljedice za reputaciju zemlje, ali i za njene ekonomske i finansijske odnose sa međunarodnim partnerima. Pitanje kako će Crna Gora odgovoriti na ove izazove i kakvi će biti dalji koraci u usklađivanju sa globalnim standardima ostaje ključno za buduće politike i međunarodnu saradnju u poreskom sistemu.