Uoči najave novog javnog poziva za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, Uprava za ugljovodonike pokrenula je tender za konsultantske usluge čiji je cilj izrada kompletne dokumentacije neophodne za sprovođenje budućeg tenderskog postupka. Vrijednost ovog posla, uključujući PDV, procijenjena je na oko 25.000 eura, što i ovaj put otvara pitanje odnosa uloženih sredstava i dosadašnjih rezultata u ovom sektoru.

Rok za dostavljanje ponuda je 19. decembar, a uslovi koje ponuđači moraju ispuniti prilično su precizno definisani. Od zainteresovanih se traži minimum 15 godina iskustva u konsultantskim poslovima u međunarodnom okruženju, prije svega u okviru Evropske unije, kao i angažovanje diplomiranog inženjera rudarstva za eksploataciju tečnih i gasovitih mineralnih sirovina sa najmanje deceniju radnog iskustva. Uz to, neophodan je i biznis ekspert sa iskustvom u radu na međunarodnim ugovorima.

Tenderom je propisano i da ponuđač mora dokazati da je u prethodne dvije godine ostvario promet koji je najmanje dvostruko veći od vrijednosti same nabavke. Tokom realizacije ugovora, konsultant je obavezan da dostavi tabelarni pregled regulatornih zahtjeva i relevantne međunarodne prakse, kompletan paket tenderske dokumentacije, model ugovora o istraživanju i proizvodnji, kao i prezentaciju za naručioca. Finalna verzija dokumentacije mora biti usklađena sa zahtjevima i komentarima naručioca i dostavlja se isključivo u elektronskoj formi.

Ovaj korak predstavlja uvod u plan Vlade da raspiše novi javni poziv za dodjelu koncesija za istraživanje ugljovodonika u crnogorskom podmorju, čime bi se, makar na papiru, otvorila nova faza razvoja naftnog i gasnog sektora. Prema najavama, fokus će biti na prikupljanju novih seizmičkih i geofizičkih podataka koji bi trebalo da pokažu realan potencijal za eventualno otkrivanje komercijalnih rezervi nafte i gasa.

U ovoj fazi, kako je naglašeno, radi se isključivo o istraživanju, bez prava na bušenje ili eksploataciju. Tek nakon obrade, prikupljeni podaci postaju vlasništvo države, dok koncesionar stiče pravo da ih prodaje zainteresovanim naftnim kompanijama i trećim licima. Prihod od te prodaje dijelio bi se između koncesionara i Crne Gore, što se predstavlja kao mogućnost da država ostvari određene prihode i prije eventualne proizvodnje, iako su slična očekivanja postojala i ranije.

Na pripremi ove dokumentacije rade Ministarstvo energetike i Uprava za ugljovodonike, institucije koje već imaju iskustva sa ranijim, ne baš uspješnim pokušajima u ovoj oblasti. Podsjećanja radi, Vlada je još 2013. godine pokrenula prvi tender za istraživanje nafte i gasa u podmorju, koji je obuhvatao 13 takozvanih blokova površine oko 3.000 kvadratnih kilometara u južnom i istočnom dijelu crnogorskog podmorja, kod Bara i Ulcinja.

Rezultat tog procesa bila su dva koncesiona ugovora, oba kasnije raskinuta. Prvi je potpisan 2016. godine sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek, koji se iz posla povukao 2022. godine nakon završetka prve faze istraživanja. Iako je prema ugovoru trebalo da uđu u drugu fazu, to se nije dogodilo, pa je država naplatila bankarsku garanciju u iznosu od šest miliona eura zbog odustajanja od daljeg istraživanja.

Drugi ugovor zaključen je 2017. godine sa grčkom kompanijom Energean, ali je prestao da važi 15. jula 2022. godine. Kompanija je završila prvi period istraživanja, ali nije uspjela da pronađe partnera sa kojim bi ušla u narednu fazu, koja je podrazumijevala izvođenje istražne bušotine. Ugovor je zbog toga istekao bez nastavka aktivnosti.

Iako se novi tender i najave predstavljaju kao svjež početak, činjenica da se proces ponavlja nakon više od decenije bez konkretnog rezultata ostavlja prostor za blagi skepticizam. Ostaje da se vidi da li će ovaj put pripremljena dokumentacija i novi javni poziv dovesti do drugačijeg ishoda ili će se priča o potencijalu crnogorskog podmorja ponovo zadržati na nivou planova i studija.