Crnogorski javni dug alarmantan: Na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura

post-img Foto: Shutterstock
autor-img 24KROZ7 04.12.2025. 09:55

Crna Gora se i dalje bori sa visokim javnim dugom, koje iako formalno unutar mastrihtskih kriterijuma, ukazuje na zabrinjavajuću finansijsku politiku aktuelne vlasti. Ukupan javni dug na kraju septembra iznosio je 4,76 milijardi eura, što čini 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija. Ipak, kada se uračunaju depoziti, uključujući 38,48 hiljada unci zlata, neto javni dug iznosi 4,17 milijardi eura ili 51,4 odsto BDP-a, što ne smije zavarati javnost jer realno opterećenje države i dalje raste.

Istovremeno, ukupan državni dug na kraju septembra dosegao je 4,7 milijardi eura, odnosno 57,91 odsto BDP-a. Neto državni dug, kada se uračunaju depoziti u iznosu od 583,55 miliona eura (od čega zlato vrijedi 125,55 miliona ili 7,18 odsto BDP-a), iznosi 4,12 milijardi eura ili 50,73 odsto BDP-a. Ovi podaci pokazuju da, iako nominalno unutar granica, Crna Gora i dalje troši mnogo više nego što bi smjela, a javnost nije dovoljno informisana o stvarnoj strukturi duga.

Posebno zabrinjava struktura spoljnjeg duga, koji na kraju septembra iznosi 4,4 milijarde eura ili 54,37 odsto BDP-a. Tokom trećeg kvartala nije bilo novih kreditnih aranžmana, što je prividno smanjenje, dok je otplata iznosila 60,08 miliona eura, a povučena sredstva iz ranijih aranžmana 18,75 miliona. Najveći dio spoljnjeg duga čine obveznice emitovane na stranom tržištu, što jasno pokazuje zavisnost Crne Gore od stranih kredita.

Unutrašnji dug je takođe smanjen, ali nominalno je i dalje visok, 287,63 miliona eura ili 3,54 odsto BDP-a. Smanjenje je rezultat redovne otplate i odsustva novih zaduženja kod poslovnih banaka, što ukazuje na nemogućnost Vlade da generiše dodatne prihode iz domaćih izvora.

Za treći kvartal ukupno zaduženje iznosilo je 18,75 miliona eura, sve kroz povlačenje ranijih kreditnih aranžmana za infrastrukturne i razvojne projekte. Iako su zaključeni ugovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za auto-put Bar-Boljare u iznosu od 200 miliona eura i sa Svjetskom bankom za Tips Clone Project od osam miliona, povlačenja iz ovih aranžmana još nisu izvršena, što pokazuje da se dug povećava unaprijed bez konkretnih rezultata.

Lokalne samouprave takođe povećavaju dug, koji na kraju septembra iznosi 55,01 milion eura. Spoljnji dug dominira sa 93,9 odsto ukupnog državnog duga, dok unutrašnji dug čini samo 6,1 odsto. Valutna struktura je uglavnom povoljna, sa 99,7 odsto duga u eurima, ali povoljna struktura ne znači smanjenje rizika, jer je Crna Gora i dalje ovisna o kreditnim aranžmanima i stranim bankama.

Zabrinjavajuća je i struktura kamata: u toku trećeg kvartala otplata glavnice iznosila je 68,1 milion eura, pri čemu je 60,08 miliona otišlo nerezidentima. Kamate su ukupno iznosile 30,91 milion eura, od čega 29,46 miliona nerezidentima, uglavnom po projektima i komercijalnim zaduženjima. Ovakvo raspoređivanje sredstava jasno pokazuje da građani Crne Gore snose troškove finansiranja projekata koji njima neposredno ne donose korist.

Državne garancije takođe predstavljaju dodatni teret: na kraju septembra iznosile su 121,18 miliona eura, od čega 107,83 miliona otpada na ino kreditorе. To znači da Vlada preuzima nove obaveze bez transparentnog plana otplate, dodatno opterećujući buduće generacije.

I dok se formalno izvještaji hvale da su kriterijumi ispunjeni, stvarnost je drugačija – Vlada se u posljednjih nekoliko dana dodatno zadužila 500 miliona eura kod stranih banaka, od čega je 450 miliona iz kreditnog aranžmana, a Ministarstvo finansija završilo emisiju obveznica od 50 miliona eura za građane i preduzeća, realizujući samo 49,87 miliona eura. Ovi potezi pokazuju da politika zaduživanja nije ni transparentna, ni održiva, već vodi Crnu Goru ka sve većoj zavisnosti od spoljnog kapitala, dok domaći budžet ostaje u stalnom deficitu.

U poređenju sa državama EU, iako su mnoge daleko zaduženije: Grčka sa 160 odsto BDP-a, Italija 137, Francuska 110, a Španija 107, Crna Gora pokazuje zabrinjavajući trend stalnog zaduživanja bez jasne strategije smanjenja duga i bez stvarnog ekonomskog rasta koji bi opravdao ovoliko opterećenje.

 

Komentariši

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodno je ispuniti sva polja označena sa *

Prije pisanja komentara molimo da se upoznate sa Pravilima komentarisanja.


Sačuvaj moje podatke na ovom pregledniku