Crna Gora se suočava sa sve većim talasom odlaska stranaca, a novi Zakon o strancima i izmjene poreskog sistema samo su ubrzali ovaj trend, piše Investitor.me. Prema riječima Natalije Gerasimove, izvršne direktorice kompanije Navus d.o.o, koja pruža usluge registracije stranih firmi i savjetovanja investitora, problem sada nije ograničen na ruske državljane, već pogađa širok krug doseljenika koji su Crnu Goru do sada smatrali stabilnom bazom za život i poslovanje.

– Od početka rasprave o novom Zakonu o strancima, oko 70 odsto naših klijenata – među kojima su Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi, ali i veliki broj Izraelaca – zatvorilo je firme, prodalo nekretnine i automobile, raskinulo ugovore o zakupu, odustalo od ulaganja i napustilo zemlju, često sa velikim razočaranjem – objašnjava Gerasimova. Ona podsjeća da su ranije, u intervjuima, desetine hiljada ljudi koji su u Crnoj Gori našli svoj dom “već uveliko pakuvali kofere”.

Problem dodatno pogoršavaju nejasni propisi.

– Ono što dodatno otežava situaciju jeste činjenica da su novi propisi potpuno nejasni i podliježu različitim interpretacijama i spekulacijama. Ljudi praktično u panici napuštaju Crnu Goru. Pojedine odredbe Zakona o strancima zvuče kao da su osmišljene isključivo da prinude strance da što prije odu i obesmisle bilo kakav pokušaj vođenja malog i srednjeg biznisa –  ističe Gerasimova.

Poseban paradoks, kako naglašava, leži u tome što se Crna Gora, uprkos procesu evropskih integracija, faktički odriče stranaca, koji zatim svoje poslovanje sele u zemlje Evropske unije.

Najveći teret novog zakona, prema Gerasimovoj, snose mladi doseljenici, posebno oni iz perspektivnih sektora poput IT industrije.

– To su ljudi koji bi mogli dati snažan doprinos privredi i tehnološkom razvoju Crne Gore. Umjesto toga, bili su prvi koji su ‘izgorjeli’ na novim pravilima, i to mi je najiskrenije žao – dodaje ona.

Posebno problematičnom ocjenjuje odredbu koja propisuje minimalnu vrijednost nekretnine kao uslov za dobijanje dozvole boravka i rada.

– Taj kriterijum je faktički dokrajčio ionako slab promet nekretnina na sjeveru Crne Gore. Iznos od 150.000 eura je potpuno nerealan u regionima sa nerazvijenom infrastrukturom, čime su direktno ugašene i strane investicije u sjeverne opštine – upozorava Gerasimova.

Još jedan faktor koji dodatno potiče odlazak stranaca jeste zdravstveno osiguranje.

– Imamo veliki broj slučajeva gdje ljudi rade legalno, redovno uplaćuju doprinose, a kada im se desi čak i banalni zdravstveni problem, prinuđeni su da plaćaju enormne medicinske račune. Sve zbog apsurdnog zahtjeva da dostave dokaze da nemaju zdravstveno osiguranje u matičnoj zemlji –  navodi Gerasimova.

Očigledno je da, umjesto da privlači strane investitore i mlade stručnjake, Crna Gora rizikuje da izgubi ključne resurse za svoj ekonomski i tehnološki razvoj. Novi zakoni i propisi šalju jasnu poruku, ovdje stranci više nisu dobrodošli.