Crna Gora, nekada prepoznata kao dragulj jadranskog turizma, danas se suočava s posljedicama godina turističkog lutanja i nedosljedne politike. Dok iz Ministarstva turizma stižu optimistične poruke o rastu broja gostiju, sagovornici Dojče velea upozoravaju da je sezona podbacila, a simbol tog sunovrata je i zatvoreni grad-hotel Sveti Stefan, koji ovog ljeta puni 65 godina — ali praznih vrata.

Zatvoren za goste, otvoren za probleme: Sveti Stefan pet godina pod katancem

Nekada mondensko ljetovalište i zaštitni znak crnogorskog turizma, Sveti Stefan od 2021. godine zjapi prazan. Hotel je zatvoren nakon što kompanija „Adriatic Properties“, koja upravlja hotelom u okviru brenda „Aman“, i Vlada Crne Gore nisu postigli dogovor oko uslova korišćenja ostrva i obližnjih plaža — da li one treba da budu dostupne isključivo hotelskim gostima ili svim turistima.

Zbog nesuglasica, slučaj je završio pred arbitražnim sudom u Londonu, a završne riječi zakazane su za kraj jula. Spor je težak čak 100 miliona eura, dok ostrvo u međuvremenu propada, daleko od nekadašnjeg sjaja.

Đorđe Zenović, odbornik u budvanskom parlamentu, za Dojče vele (DW) kaže da zatvoreni Sveti Stefan simbolizuje stanje crnogorskog turizma: „Možda je i trenutak kada je ovaj prirodni i kulturni biser dat u dugoročni zakup bio početak nazadovanja Budve i Crne Gore kao velikog turističkog potencijala.“

Turizmolog Miško Rađenović upozorava da će hotel dočekati kraj suđenja u još gorem stanju: „Možda bi trebalo što prije neko vansudsko poravnanje organizovati kako bi se hotel pripremao za narednu sezonu. Da je Sveti Stefan otvoren, možda bi se pored brojnih svjetskih ličnosti i Džef Bezos vjenčao na popularnom Svecu.“

Ni Đokovićeva pomoć nije bila dovoljna

Početkom februara, najuspješniji teniser u istoriji Novak Đoković uključio se u pokušaj deblokade. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem, izjavio je  da će iskoristiti svoj uticaj i ime kako bi pomogao u rješavanju spora između Vlade i zakupca. Đoković je, kao globalni ambasador kompanije „Aman“, istakao da pokušava da djeluje u opštem interesu Crne Gore i izrazio nadu da će se rješenje uskoro ukazati.

Statistika ne otkriva pravu sliku: Gosti tu, ali ne i punjenje kreveta

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije i lokalnih kancelarija, u Crnoj Gori trenutno boravi oko 130 hiljada turista. Ministarstvo turizma navodi da kolektivni smještaj, prema izvještajima sa Bookinga, bilježi porast od četiri odsto u odnosu na prošlu godinu, odnosno 16 do 17 procenata više nego 2019. godine — koja se smatra rekordnom sezonom.

Međutim, ugostitelj iz Petrovca Ilija Armenko za DW kaže da ti brojevi kriju suštinsku istinu: „Crna Gora ima oko 500 hiljada kreveta, a trenutno je u njoj 130 hiljada gostiju. Devedesetih godina smo imali deset miliona noćenja, a sada ne prelazimo milion i po. Mi sada pričamo o odumiranju turizma. Moramo se pogledati u oči.“

#Budva „zadovoljna“, ali brojke upozoravaju

U Budvi, turističkom epicentru Crne Gore, sezona se opisuje kao „zadovoljavajuća“. Direktorica Turističke organizacije Budva Ana Vujošević navodi da je u prvih pet mjeseci ove godine ostvareno 167.331 dolazaka i 470.162 noćenja u kolektivnom smještaju, što je porast od 2 odsto u dolascima, ali pad od 4 odsto u noćenjima u odnosu na isti period prošle godine.

Najviše gostiju dolazi iz Njemačke, Srbije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Izraela, Turske, Albanije, Kine, Austrije i Hrvatske. Budva je i dalje vodeća po prometu, sa 40 odsto učešća u dolascima i 43 odsto u noćenjima u odnosu na čitavu Crnu Goru.

Zašto Crna Gora gubi trku s regionom?

Đorđe Zenović smatra da su brojni faktori doveli do trenutnog stanja u turizmu: „Povećanje poreza u sektoru, nepostojanje strategije, oslanjanje na propuste konkurencije, urbanizacija vođena interesima građevinskih lobija, a ne turista, kao i loša cjenovna politika, doveli su nas dovde.“

Posebno ističe nedostatak putne i gradske infrastrukture i podsjeća da su lokalne i državne vlasti donosile niz „ad hok i nesmotrenih odluka“. Kao pozitivan kontrast navodi Albaniju, koja je, kako kaže, radila sve suprotno: „Do te mjere da su ugrozili i jednu Hrvatsku. Imaju uređena ljetovališta, prirodne ljepote, kvalitetan i pristupačan smještaj i autentičnu gastro ponudu.“

Zaključuje da ova sezona možda nije najgora, ali je „odlična s obzirom na to koliko smo i kako radili“, te upozorava da budućnost turizma u Crnoj Gori zavisi od radikalne promjene svijesti donosilaca odluka: „More, planine i jezera nemamo samo mi.“

Crnogorski turizam na raskršću: dok Vlada bilježi poraste, tereni pričaju drugačiju priču. Sveti Stefan pod katancem, prazni kreveti, i poređenja sa Albanijom koja više ne djeluju nerealno. Ako se ne promijeni kurs, Crna Gora bi mogla izgubiti ne samo sezonu, već i budućnost kao turistička destinacija.