Dok u Evropi neke zemlje već konkretno štite svoje građane od rasta cijena goriva i osnovnih proizvoda, Vlada Crne Gore ostaje pasivna. Grčka je odlučila da ograniči profitne marže na gorivo i proizvode u supermarketima na tri mjeseca, što je potez usmjeren ka sprečavanju profiterstva i ublažavanju udarca po džepove građana usljed globalnih turbulencija izazvanih sukobom na Bliskom istoku. Premijer Grčke, Kirijakos Micotakis, naglasio je da ove mjere sprječavaju spekulacije i štite standard stanovništva.

Slične mjere uvele su i druge zemlje. Mađarska je ograničila marže i cjenovne krovove na osnovne proizvode, kako bi građani osjetili direktnu korist od kontrole cijena. Ove mjere pokazuju da država može djelovati odlučno i brzo kada je riječ o zaštiti potrošača.

Francuska je pojačala kontrole benzinskih pumpi kako bi spriječila nepošteno povećanje cijena, dok Austrija planira privremene porezne olakšice na gorivo. Njemačka je uvela ograničenja rasta cijena goriva, ali bez mijenjanja sankcija prema Rusiji, a Hrvatska je primijenila cijene „limit“ na gorivo kako bi stabilizovala tržište. Irska razmatra smanjenje akciza i poreskih obaveza na gorivo, kao i direktne kompenzacije građanima, kako bi ublažila uticaj poskupljenja na domaćinstva.

Tako je naprimjer Brazil uklonio saveznu taksu na dizel da bi smanjili cijene za potrošače. Takođe su uveli poreze na izvoz nafte i dizela kako bi stabilizovali domaće zalihe i zaštitil poljoprivrednike. Južna Koreja je postavila plafon maloprodajnih cijena goriva…

U Crnoj Gori, međutim, situacija je potpuno drugačija. Pod pritiskom javnosti i dijela opozicionih političara, očekivalo se da Vlada reaguje smanjenjem akciza ili marži na gorivo, ali ministar finansija Novica Vuković je jasno saopštio da smanjenja neće biti. Umjesto da olakša građanima, Vlada prati situaciju „sa strane“ i opravdava pasivnost strateškim rezervama, dok cijene goriva i dalje rastu.

Ekonomisti upozoravaju da bi smanjenje trošarina na gorivo ili ograničavanje marži donijelo direktnu i brzu korist potrošačima, dok Crna Gora ostaje jedina u regionu koja ne preduzima ovakve mjere. U državama poput BiH inspekcije već pojačavaju nadzor nad formiranjem cijena kako bi se spriječilo prekoračenje marži, dok Crna Gora ne samo da ne štiti građane, već i šalje poruku da su profiti trgovaca važniji od interesa građana.

Stručnjaci ističu da u trenutku kada međunarodne cijene nafte ostaju visoke i nestabilne, Grčka i slične zemlje pokazuju primjer kako država može brzo reagovati i spriječiti dodatni udar po standard građana. Crnogorska Vlada, međutim, ostaje pri stavu da „konsenzusa nema“, dok građani plaćaju cijene koje bi mogle biti značajno niže da su vlasti imale hrabrosti da primjene slične mjere.