Dok je javni dug države premašio 4,8 milijardi eura, a doprinosi u budžetu značajno opali, ministar finansija Novica Vuković juče je u Skupštini izbjegao da precizno odgovori na jedno od najvažnijih socijalnih pitanja – hoće li Vlada podržati povećanje dječjih dodataka koje je predložila GP URA.

Na pitanje poslanika Miloša Konatara da li će resor finansija podržati povećanje dječjeg dodatka i zahtjeve radnika državnih preduzeća sa sjevera za obeštećenje, Vuković je odgovorio kontrapitanjem, da li je URA predložila kompenzativne mjere za takve troškove. Time je praktično izbjegao jasan stav o podršci inicijativi, prebacujući odgovornost na predlagače.

– Zanimljivo je, rekao je ministar, da se Ministarstvo finansija nikada ne konsultuje prije nego se izglasaju zakonska rješenja koja koštaju budžet, a tek naknadno se pita da li za to ima novca – poručio je Vuković, očigledno nezadovoljan načinom na koji poslanici predlažu socijalne mjere.

Prema njegovim riječima, javni dug Crne Gore je „stabilizovan“ i na kraju drugog kvartala ove godine iznosio je 4,8 milijardi eura, odnosno 60,8 odsto BDP-a, dok neto javni dug dostiže 4,2 milijarde eura ili 53,6 odsto BDP-a. Na pitanje poslanika Borisa Pejovića koliko se država zadužila od 1. januara 2021. do danas, Vuković je kazao da je u tom periodu vraćeno više od 2,3 milijarde eura starih dugova, ali i da u mandatu aktuelne vlade dospijeva gotovo kompletan javni dug.

– Ministarstvo nije koristilo nova zaduženja za nemandatorne troškove, imamo suficit tekuće potrošnje – rekao je Vuković, naglašavajući da se u Trezoru trenutno nalazi 450 miliona eura. Dodao je da je potrebno obezbijediti fiskalnu rezervu za narednu godinu, posebno za 2027. kada na naplatu dospijeva čak 1,2 milijarde eura.

Odgovarajući na pitanje poslanika Nikole Milovića, ministar je istakao da država redovno obezbjeđuje sredstva za isplatu penzija, pokušavajući da time umiri penzionere. Međutim, podaci koje je sam iznio ne idu u prilog pozitivnoj slici, ukupni doprinosi u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su svega 290,7 miliona eura, što je čak 32,4 odsto manje nego u istom periodu prošle godine i 7,1 odsto ispod plana.

Iako su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka (SB) saglasni da je crnogorska ekonomija pokazala oporavak nakon pandemije, iz Vukovićevih izjava jasno se vidi da država i dalje ima ozbiljne izazove u održavanju budžetske stabilnosti. On je ocijenio da su reforme sprovedene kroz program „Evropa sad“ doprinijele povećanju formalne zaposlenosti, uz pohvalu MMF-a da je bankarski sektor stabilan, a integracija Crne Gore u SEPA sistem uspješno sprovedena.

Prema procjenama MMF-a, ovi programi doprinijeli su rastu formalnog zapošljavanja za čak trećinu između 2021. i 2023. godine. Ministar je istakao i da je BDP države porastao sa nešto više od četiri milijarde u 2020. godini na oko osam milijardi eura ove godine.

MMF i SB u srednjoročnim projekcijama očekuju stabilan rast od 3,2 odsto uz postepeno smirivanje inflacije, koja bi prema njihovim procjenama do kraja projektovanog perioda mogla pasti na oko dva odsto.

Ipak, iza brojki o „stabilnosti“ i „oporavku“ stoje upozoravajući podaci o padu doprinosa, visokom javnom dugu i sve većim obavezama koje dospijevaju narednih godina. Dok Vlada i dalje insistira na optimističnim procjenama, ostaje otvoreno pitanje, koliko su ti pokazatelji zaista održivi i da li građani uopšte osjećaju taj ekonomski oporavak koji Ministarstvo finansija uporno promoviše.