Vještačko uvećavanje budžeta Glavnog grada posljedica je hroničnih problema u realizaciji projekata, ocijenio je Miodrag Đuranović, odbornik Građanskog pokreta URA, komentarišući budžet Glavnog grada za ovu godinu, koji je usvojen u iznosu od 164,2 miliona eura – najvećem u istoriji Podgorice.

Đuranović smatra da se iz godine u godinu ponavlja isti obrazac: zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, loše pripremljene projektne dokumentacije, administrativnih zastoja i slabe koordinacije unutar gradske uprave, brojni projekti se ne realizuju u planiranom roku. Umjesto konkretnih rezultata na terenu, sredstva se prenose u naredne godine, čime se budžet formalno uvećava, ali bez stvarnog razvoja grada.

Iako ovako visok budžet, kako navodi, predstavlja ozbiljnu šansu za unapređenje infrastrukture, socijalne politike, obrazovanja, kulture i ekologije, iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da sama visina budžeta ne garantuje uspješnu realizaciju planova. Podsjeća da u prošloj godini gotovo 30 miliona eura predviđenih za kapitalne investicije nije potrošeno, te da se isti trend bilježi i ranije.

– Uz usvojeni petogodišnji Strateški plan razvoja, Glavni grad ima potencijal da jasno definiše prioritete i obezbijedi dugoročno održiv razvoj. Međutim, praksa pokazuje da se taj potencijal ne koristi. Očekivao sam da će gradonačelnik ispuniti dato obećanje i ostvariti stvarnu saradnju sa opozicijom u interesu razvoja grada, ali broj odbijenih amandmana u prethodnih godinu i po dana jasno govori koliko je ta saradnja bila iskrena – poručuje Đuranović.

Prema njegovim riječima, značajan dio budžetskih sredstava trebalo bi da bude usmjeren na izgradnju i rekonstrukciju puteva, bulevara i lokalnih saobraćajnica, modernizaciju vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i na izgradnju parking-garaža i drugih urbanih sadržaja. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li će ovi projekti biti završeni u planiranim rokovima.

Kao ilustrativan primjer navodi rekonstrukciju Ulice Vojisavljevića, čiji se radovi odvijaju izuzetno sporo.

– Ta ulica se gradi tempom koji podsjeća na zidanje Skadra na Bojani i izvjesno je da neće biti završena u skorije vrijeme. Slična situacija je i sa brojnim manjim infrastrukturnim projektima koji se godinama najavljuju, ali se u praksi malo toga mijenja – ističe Đuranović.

Posebno problematičnim ocjenjuje nizak nivo ulaganja u ekologiju, zelene površine, parkove i ekološke projekte. Smatra da se razvoj grada previše oslanja na betonske infrastrukturne zahvate, dok se održivost i kvalitet životne sredine zapostavljaju, što dovodi do ozbiljne neravnoteže u urbanom razvoju.

– Glavni grad mora značajno unaprijediti planiranje, koordinaciju, transparentnost i efikasnost u sprovođenju projekata, kako bi građani konačno osjetili stvarne benefite ulaganja. Budžet za 2026. godinu treba da donese opipljive rezultate, a ne da ostane samo zbir planova i obećanja. Razvoj Podgorice mora biti uravnotežen, održiv i inkluzivan – naglašava on.

Đuranović ukazuje i na rast rashoda za poreze, kao i na rekordna izdvajanja za ugovore o djelu, koja iznose 1,4 miliona eura, što je za 430.000 eura više u odnosu na 2024. godinu.

– Ovakvi podaci jasno pokazuju da racionalizacija javne uprave i dalje nije sprovedena i da postoji ozbiljan prostor za veću efikasnost i odgovornije planiranje – kaže Đuranović.

Takođe upozorava da su socijalna davanja nedovoljna, posebno imajući u vidu značajno povećanje ukupnog budžeta.

– Povećanje sredstava za socijalna davanja mora biti prioritet kako bi se obezbijedila adekvatna podrška najugroženijim kategorijama stanovništva i jačala socijalna sigurnost – poručuje odbornik URA.

Posebnu pažnju, dodaje, potrebno je posvetiti unapređenju saradnje Glavnog grada sa privredom. Smatra da Sekretarijat za preduzetništvo mora imati aktivniju ulogu u stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta i motivisanju mladih da se odluče za preduzetništvo.

– Umjesto represivnog pristupa, koji se najčešće primjenjuje krajem godine, inspekcije i Komunalna policija treba da budu partneri privredi, sa fokusom na preventivno djelovanje, edukaciju i podršku, a ne na kažnjavanje i prinudno punjenje budžeta – zaključuje Đuranović.

Na kraju, podsjeća da su izdvajanja za kulturu, obrazovanje i ekologiju i dalje znatno ispod nivoa koji bi odgovarao ambicijama Glavnog grada.

– Ulaganja u ove oblasti nijesu trošak, već dugoročna investicija u kvalitet života, obrazovanje i zadržavanje mladih u Podgorici – poručio je Đuranović.