Crna Gora bi mogla napraviti veliki ekonomski promašaj ukoliko od 1. novembra sprovede odluku o uvođenju viza za državljane Rusije, Bjelorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije. Dok Podgorica potez obrazlaže obavezom usklađivanja sa politikom Evropske unije i zatvaranjem Poglavlja 24, iz turističkog sektora stižu upozorenja da se udara upravo na tržišta koja su godinama donosila najveći prihod.

Prema pisanju beogradskog nedjeljnika NIN, crnogorski turizam već se nalazi pod pritiskom, a nova administrativna prepreka mogla bi dodatno pogoršati situaciju i ugroziti sektor od kojeg zavisi veliki dio državne ekonomije.

Umjesto da olakša dolazak gostima, Crna Gora, prema ocjenama kritičara ove odluke, rizikuje da sama sebi zatvori vrata prema tržištima koja su decenijama održavala turističku sezonu.

Gosti odlaze, praznina ostaje

Godinama se govori o privlačenju novih turista, ali brojke pokazuju da najveći oslonac crnogorskog turizma i dalje predstavljaju gosti iz Srbije i Rusije.

Njihov dolazak nije bio važan samo za hotele i apartmane, već i za restorane, prodavnice, taksi službe, iznajmljivače i brojne male biznise koji zavise od turističke potrošnje.

Geopolitičke promjene, ukidanje direktnih letova prema Moskvi i gubitak dijela istočnog tržišta već su ostavili posljedice. Zapadnoevropski gosti nijesu uspjeli da popune prazninu koja je nastala.

Zvanični podaci za 2024. godinu pokazuju da je Crna Gora ostvarila 2.606.854 dolaska turista i 15.594.299 noćenja. Stranci su činili čak 96,1 odsto ukupnog prometa.

Najveći udio među stranim gostima imala je Srbija sa 23,5 odsto noćenja, dok je Rusija bila druga sa 18,3 odsto. Slijedile su Bosna i Hercegovina sa 8,4 odsto i Turska sa 4,9 odsto.

Posebno je važan podatak da su ruski turisti u privatnom smještaju ostvarili čak 24,9 odsto svih noćenja.

Drugim riječima – gotovo četvrtina privatnog smještaja bila je vezana za ruske goste.

Rusija i Srbija bile stubovi sezone

Podaci iz prethodnih godina pokazuju koliko su ova tržišta bila značajna.

U 2023. godini turisti iz Rusije ostvarili su 246.000 dolazaka i 3,7 miliona noćenja. Prosječno su ostajali čak 15 dana.

Samo nekoliko godina ranije, 2019. godine, Crnu Goru je posjetilo 384.000 ruskih turista, koji su ostvarili 3,47 miliona noćenja i prosječno boravili devet dana.

Istovremeno, gosti iz Srbije su iste godine ostvarili više od 400.000 dolazaka i preko 3,2 miliona noćenja.

Više od polovine turističkog prometa godinama se oslanjalo na ova dva tržišta.

Turci mogu povući ručnu, Rusima se zatvara put

Novi problem mogao bi nastati nakon odluke o uvođenju viza državljanima Turske.

Prema nezvaničnim informacijama NIN-a, avio-kompanija „Turkiš erlajns“ razmatra značajno smanjenje broja letova prema Crnoj Gori.

Takav potez mogao bi pogoditi dolazak više od 100.000 turskih turista i investitora, ali i dodatno otežati dolazak ruskih državljana.

Nakon prekida direktnih linija sa Moskvom, Istanbul i Beograd ostali su među rijetkim vazdušnim vezama preko kojih su ruski gosti dolazili na crnogorsko primorje.

Ako oslabi i ta veza, istočno tržište moglo bi biti dodatno odsječeno.

Prihodi već padaju

Prvi znakovi problema već su vidljivi.

U prvih pet mjeseci 2025. godine prihod od stranih turista iznosio je 243,44 miliona eura. To je za 16,06 miliona eura manje nego u istom periodu 2024. godine, odnosno pad od 6,2 odsto.

Stručnjaci upozoravaju da se posljedice ne mjere samo brojem dolazaka, već i manjom potrošnjom u restoranima, trgovinama i drugim djelatnostima.

“Izgubili smo 500 miliona eura godišnje”

Ekonomski analitičar Davor Dokić tvrdi da je gubitak direktnih letova i smanjenje broja turista sa istoka napravilo ozbiljnu štetu, prenosi Dan.

– Zbog nedolaska ruskih turista ostali smo kraći za oko 500 miliona eura godišnje, i to je direktna cijena takvih odluka – rekao je Dokić.

On smatra da bi Crna Gora morala pokušati da odloži ili izbjegne dodatna ograničenja.

„Ta odluka sama po sebi vrlo je diskutabilna i treba razmisliti o njoj. Svjestan sam da smo pod pritiskom EU da usaglasimo spoljnu politiku. Treba međutim vidjeti da li je moguće taj rok nekako produžiti. Ruski turisti su najbolji potrošači i toliki novac koji su oni trošili u Crnoj Gori jednostavno niko drugi ne troši“, naveo je Dokić.

Ugostitelji: “Gušimo ono što nam donosi novac”

Petrovački ugostitelj Ilija Armenko upozorava da se ovakvim odlukama dodatno pritiska turizam, piše Dan.

„Turizam donosi budžetu ogroman procenat prihoda, a mi umjesto da olakšamo poslovanje, stalno otežavamo dolazak gostima“, kazao je Armenko.

Prema njegovim riječima, gosti iz Rusije i Srbije ključni su za popunjavanje kapaciteta, a nove prepreke mogle bi zadati težak udarac turističkim radnicima.

On je upozorio i na rast troškova nakon povećanja PDV-a na smještaj, navodeći da su cijene hrane, radne snage i poslovanja značajno porasle.

Elektronska viza ne rješava problem

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, među oko 100.000 stranih državljana koji borave u zemlji najviše je Rusa.

Gotovo 18.000 ruskih državljana ima privremeni boravak, dok više od dvije hiljade ima stalni.

U Crnoj Gori boravi i više od 10.000 državljana Turske sa radnim ili privremenim dozvolama, oko 600 Kineza i gotovo 1.000 Bjelorusa.

Ukidanje dosadašnje prakse takozvanog „viziranja“, odnosno izlaska iz zemlje na svakih 30 dana radi regulisanja boravka, moglo bi mnoge od njih dovesti u težak položaj.

Najave MUP-a o elektronskim vizama i angažovanju agencija poput VFS Globala ne rješavaju suštinu problema, upozoravaju stručnjaci.

Ekonomista Stevan Gajević kaže da prepreka ostaje prepreka, bez obzira da li postoji na šalteru ili na internetu, prenosi Dan.

„Administrativna prepreka ne prestaje da bude prepreka samo zato što je prenesena sa šaltera na ekran“, rekao je Gajević.

On upozorava da se tržišta koja su decenijama vezana za Crnu Goru ne mogu preko noći zamijeniti turistima iz Evropske unije.

Uvođenje viza, zaključuje Gajević, nije samo birokratska promjena, već odluka koja može imati ozbiljne ekonomske i geopolitičke posljedice.

Turizam pred novim testom

Crna Gora se tako suočava sa pitanjem koje bi moglo odrediti naredne turističke sezone: da li će izgubiti goste koji su godinama punili kapacitete ili će uspjeti da pronađe način da zaštiti interese svoje ekonomije.

Brojke za sada upozoravaju – tržišta koja odlaze nije lako zamijeniti.