Crna Gora se u proteklim godinama suočila sa alarmantnim porastom ekološkog kriminala, gdje su nelegalna sječa šuma, bespravna gradnja i nekontrolisana eksploatacija šljunka postali ključni problemi. U dokumentu SOCTA 2024 – Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori naglašeno je da su ovi problemi posljedica korupcije na različitim nivoima, koja ometa djelotvornost državnih institucija u borbi protiv ovih djela.

Jedan od najvećih problema je nelegalna eksploatacija šuma, koja godišnje nanosi ekonomsku štetu procijenjenu na stotine miliona eura. Pored toga, ovaj vid kriminala ugrožava biljne i životinjske vrste, čime doprinosi degradaciji biodiverziteta.

Prema podacima iz dokumenta, nelegalna sječa šuma odvija se kroz zloupotrebu sistema koncesija i direktne krađe. Organizovane grupe koriste sofisticiranu logistiku, uključujući specijalizovane mašine, kako bi zaobišle zakonske regulative. Najviše su pogođeni sjeverni regioni Crne Gore – Berane, Rožaje, Plav, Andrijevica, Bijelo Polje, Mojkovac i Pljevlja.

– Poseban problem predstavlja korupcija u inspekcijama, carini i policiji, gdje su službenici često u sprezi s počiniocima, omogućavajući im nesmetano djelovanje – navodi se u SOCTA-i.

Bespravna gradnja dodatno narušava ekološki balans, naročito u južnim regijama poput Budve i Podgorice. Pretjerana urbanizacija opterećuje infrastrukturu, što uzrokuje probleme sa snabdijevanjem vodom, strujom i saobraćajem, posebno tokom turističke sezone.

Iako je 2018. godine pokrenut proces legalizacije objekata, rezultati su ograničeni. Situaciju dodatno otežava činjenica da Crna Gora od 2020. godine nema usvojen prostorni plan, što povećava rizik od neplanske gradnje i daljeg uništavanja prostora.

U nacionalnim parkovima zabilježeno je čak 70 slučajeva nelegalne gradnje, čime se narušavaju prirodni resursi od posebnog značaja.

Nekontrolisana eksploatacija šljunka iz rječnih korita, posebno iz Morače, devastirala je vodotoke, uništila staništa biljaka i životinja te promijenila tokove rijeka. Iako su 2020. godine dozvole za ovakve aktivnosti povučene, nelegalna eksploatacija se nastavila.

Vlada je 2023. godine inicirala pregovore o koncesijama za eksploataciju šljunka sa drugih lokacija, poput kamenoloma, no efekti su još uvijek ograničeni.