Vozače u Crnoj Gori od utorka, 23. marta, očekuje značajno poskupljenje goriva. Prema podacima sa berzanskih kotacija za četiri dana od ukupno deset koji ulaze u finalni obračun maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, eurodizel bi mogao poskupjeti za 28 centi po litru, dok bi benzin poskupio za 18 centi. To znači da bi cijena eurodizela mogla dostići 1,78 eura po litru, a benzina 1,65 do 1,68 eura. Za poređenje, do 9. marta eurodizel je koštao 1,34 eura po litru.

Podaci sa berze jasno ukazuju na skok cijena, što bi građanima moglo stvoriti sličnu situaciju kao prošlog vikenda, nekoliko dana prije poskupljenja dizela za 16 centi, kada su mnogi punili rezervoare kako bi uštedjeli, dok je na pojedinim pumpama došlo do nestašice eurodizela. I sada je problem isti – goriva ima dovoljno, ali cijene su visoke, a ukoliko Vlada ne reaguje, moguće su gužve na pumpama, jer gorivo polako postaje luksuz.

U Crnoj Gori cijene goriva su i dalje niže za oko 50 centi u odnosu na susjednu Albaniju, gdje je prije dva dana cijena dizela prešla dva eura po litru. U Srbiji je dizel trenutno 1,72 eura, dok su u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji cijene jeftinije za deset, odnosno 11 centi po litru. Zbog razlike u cijenama, veliki broj vozača iz Srbije proteklog vikenda prelazio je granicu da bi napunili rezervoare.

Ministar finansija Novica Vuković izjavio je u srijedu da Vladi nije predloženo smanjenje akciza, ali da to ne znači da neće reagovati ukoliko bude potrebe. Istovremeno, Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima u proširenom sastavu održao je sastanak u ponedjeljak, gdje su saslušani predstavnici naftnih kompanija, ali nakon tog sastanka nije bilo konkretnih poteza Vlade.

Cijena dizela bi za deset dana mogla porasti sa 1,50 na 1,74 eura, upozorila je Zorana Sekulić iz Ministarstva energetike u emisiji „Okvir“ na RTCG. Ona je dodala da sa trenutnih četiri kotacije unijete u obračun već imamo najavu povećanja od 24 centa, te da je moguće da cijena dizela do 23. marta dostigne 1,75 eura. Sekulić je naglasila da bi takva cijena zahtijevala korekciju i eventualno smanjenje akciza.

Savjetnica predsjednika Crne Gore Olivera Vukajlović pojasnila je strukturu cijene goriva, ističući da trenutna cijena dizela od 1,50 eura po litru uključuje nabavnu cijenu na berzi 0,68 eura, akcizu 0,44, PDV 0,26 i troškove i maržu trgovaca 0,12 eura. Preko akciza i PDV-a država uzima oko 70 centi po litru, gotovo polovinu cijene koju plaćaju građani. Analize pokazuju da bi smanjenje akciza za 30% snizilo cijenu na približno 1,34 eura po litru, dok bi smanjenje za 50% moglo smanjiti cijenu i do 27 centi po litru.

Vlasnik Fidelity Consultinga Miloš Vuković ističe da država nije ispunila svoj dio obaveza u formiranju rezervi naftnih derivata. Po planu, država je trebala formirati 68.000 tona od ukupno 112.000 tona, dok je privatni sektor ispunio svojih 44.260 tona. On naglašava da je država formirala nula tona, dok je privatni sektor ispunio 100% obaveza.

Profesor Ekonomskog fakulteta UCG Nikola Martinović podsjetio je da robne rezerve uključuju proizvode poput pšenice, brašna, kukuruza, šećera, jestivog ulja, soli i deterdženta, ali je njegov tim predložio i dodatne četiri stavke: krompir, mlijeko, konzerviranu ribu i meso.

Posljednji direktor Robnih rezervi Miro Blečić naglasio je važnost javnog interesa pri formiranju rezervi i istakao da se žito kupljeno preko državnih rezervi u pravom trenutku može nabaviti po znatno nižoj cijeni, što bi trebalo da bude prioritet svih u zemlji.

Ako Vlada odluči da smanji akcize za 50 odsto, cijena goriva bi mogla biti neutralizovana i poskupljenje od utorka, 23. marta, bi bilo poništeno. Ovakve mjere, smatraju stručnjaci, bile bi ključne da se izbjegne ekonomski i socijalni pritisak na građane, koji već osjećaju posljedice rasta cijena goriva.