Program „Evropa sad 1 i 2“, koji je trenutno u primjeni u Crnoj Gori, izaziva sve veće kontroverze i negativne reakcije iz različitih sektora. Iako se inicijative vezane za povećanje minimalnih plata i smanjenje doprinosa na prvi pogled čine kao koraci ka boljoj socijalnoj zaštiti radnika, mnogi stručnjaci i analitičari smatraju da bi ove mjere mogle izazvati ozbiljne dugoročne posljedice za ekonomiju i društvo.

Povećanje minimalnih plata i smanjenje doprinosa: Prvi znakovi inflacije

Jedan od ključnih dijelova programa „Evropa sad“ je povećanje minimalnih plata, što je naišlo na veliki broj pozitivnih komentara među radnicima. Međutim, ekonomisti su upozoravali da bi ovo moglo izazvati inflaciju. Naime, smanjenje doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, kao i povećanje plata, izazvali su dalji porast troškova za poslodavce, što je dovelo do rasta cijena proizvoda i usluga. Ovaj proces je već počeo u određenim sektorima, dok građani već osjećaju prve znakove povećanja troškova života.

Dok povećanje plata za radnike može izgledati kao dobar potez, ekonomisti ističu da ono nije dovoljno uzeti u obzir šire ekonomske posljedice. Naime, bez stabilnog ekonomskog temelja koji može podržati ovakve inicijative, dolazi do opasnosti od stvaranja inflacionih pritisaka. U većini zemalja sa slabim ekonomijama poput Crne Gore, ovakve mjere mogu stvoriti lančanu reakciju u svim sektorima, koja uključuje poskupljenje osnovnih proizvoda i usluga.

Problem sa finansijskim izvještajima i nepravilnostima

Program „Evropa sad“ suočava se i sa ozbiljnim problemima u pogledu finansijske transparentnosti. Državna revizorska institucija (DRI) nedavno je izdala negativno mišljenje na finansijski izvještaj Pokreta „Evropa sad“ za 2022. godinu. U izvještaju su utvrđene brojne nepravilnosti, uključujući neizvještavanje o nenovčanim prilozima i troškovima zakupa poslovnih prostora. Takođe, DRI je ukazao na nesklad sa zakonima o finansiranju političkih subjekata.

Ove nepravilnosti dodatno podstiču sumnju u sposobnost i odgovornost političkih lidera koji implementiraju ovaj program. Nedostatak odgovornosti u upravljanju javnim sredstvima može izazvati negativne posljedice koje daleko nadmašuju početne političke poene.

Ekonomska nesigurnost i dugoročna destabilizacija

Iako su kreatori programa „Evropa sad“ pokušali da stvore pozitivne efekte kroz povećanje plata i smanjenje poreza, ekonomisti upozoravaju da bi ovaj program mogao izazvati dugoročne posljedice koje destabiliziraju crnogorsku ekonomiju. S obzirom na povećanje troškova za poslodavce i moguće smanjenje kvaliteta javnih usluga (posebno u oblasti zdravstva i penzijskog sistema), postoji rizik da država neće moći da izdrži takve promjene u dugom roku. Ako inflacija nastavi da raste, a javni sistemi ne budu adekvatno finansirani, Crna Gora se može suočiti sa ozbiljnim ekonomskim problemima.

Društveni efekti takođe mogu biti duboko negativni. U situaciji kada plate rastu, ali uslovi života i dalje postaju sve teži zbog inflacije, građani bi mogli postati nezadovoljni. Takvi problemi mogli bi imati dugoročne političke posljedice, jer bi gubitak povjerenja u ekonomske mjere vlasti mogao dovesti do političke nestabilnosti i gubitka podrške među biračima.

Danas, program „Evropa sad 1 i 2“ izaziva ozbiljne zabrinutosti zbog svoje ekonomske održivosti. Iako se prvobitno činilo da će povećanje plata i smanjenje doprinosa donijeti koristi građanima, sve više se ukazuje na opasnosti koje ove mjere mogu izazvati. Inflacija, finansijske nepravilnosti i ekonomska nesigurnost predstavljaju ozbiljan izazov za Crnu Goru. U trenutnom političkom okruženju, gdje se mnogi građani osjećaju nesigurno u pogledu svojih financijskih budućnosti, neophodna je detaljnija revizija i odgovorno upravljanje ovim programom kako bi se izbjegle dugoročne negativne posljedice.