Prema istraživanju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera više od 40 odsto ispitanika sa sjevera Crne Gore kazalo je da nema posao, dok samo trećina radi u struci.

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) organizovalo je konferenciju povodom predstavljanja rezultata istraživanja na temu “Zapošljavanje i migracije u Crnoj Gori – Regionalni i generacijski aspekti”, koje, kako su naveli, ima za cilj da pruži sveobuhvatan uvid u društveno-ekonomske procese koji oblikuju život građana i njihovu perspektivu u odnosu na tržište rada i kvalitet života u različitim djelovima zemlje.

Istraživanje, koje je obuhvatilo 1.000 ispitanika, biranih metodom višestepene slučajne selekcije, sprovedeno je sa ciljem da služi kao temelj za izradu strateških mjera i preporuka koje će pomoći u unapređenju uslova rada, povećanju zaposlenosti i smanjenju odliva stanovništva iz sjevernog regiona Crne Gore. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio državni sekretar MERS-a Zoran Dabetić, dok je rezultate istraživanja prezentovala stručna saradnica u Ministarstvu Milica Barjaktarović.

Dabetić je kazao da je razvoj sjevera visoko na agendi Ministarstva, jer je upravo taj region decenijama suočen sa izraženim razvojnim razlikama u odnosu na centralni i južni dio zemlje.

On je predočio najvažnije rezultate ovog istraživanja, koji su pokazali da čak 40,5 odsto ispitanika trenutno nije zaposleno, dok samo trećina radi u svojoj struci.

– Mladi uzrasta 18-29 godina imaju tri puta veću vjerovatnoću da planiraju odlazak iz zemlje u odnosu na starije generacije. Na sjeveru Crne Gore izraženo je nezadovoljstvo zbog nedostatka prilika i partijskog zapošljavanja, dok se primorje izdvaja većim mogućnostima u privatnom sektoru, prvenstveno u turizmu. Ideju o „trajnom sezonskom radniku“ podržava 34 odsto ispitanika, ali više od trećine građana za nju uopšte nije čulo, što ukazuje na potrebu za boljim informisanjem i većom institucionalnom podrškom zaposlenima – ukazao je Dabetić.

On ukazuje da je višedecenijsko zapuštanje sjevera dovelo do tih rezultata, i ističe da vjeruje da će planiranim projektima i aktivnostima uspjeti da poboljšati stanje u sjevernom regionu, smanjiti odlazak mladih ljudi i podići značaj koji taj region zaslužuje.

– U korist tome, moram da napomenem da je Predlog konačne liste kapitalnih projekata za 2026. godinu, koji je usvojen, još jednom potvrdio da Vlada Crne Gore prepoznaje značaj ulaganja u ekologiju i održivi razvoj, a od ukupnog broja predloga, za kapitalne projekte na sjeveru je predviđena podrška predračunske vrijednosti oko 22 miliona eura – naveo je Dabetić, uz podsjećanje da je prošlogodišnjim Kapitalnim bužetom na sjeveru Crne Gore predviđena realizacija 24 od ukupno 41 kapitalnog projekta, ukupne vrijednosti oko 106 miliona eura.

Istakao je i važnost koju će izgradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice imati za sjever Crne Gore jer će značajno poboljšati povezanost tog dijela zemlje sa centralnom i južnom regijom, ali i strateški značaj jer će Crna Gora biti povezana sa međunarodnim saobraćajnim koridorima, što će omogućiti bolju integraciju sjevera u nacionalnu i evropsku mrežu.

– Takođe smo pokrenuli izradu Mape puta za održivi razvoj sjevernog regiona, dokumenta koji će objediniti lokalne razvojne inicijative, u skladu sa nacionalnim prioritetima i međunarodnom podrškom u jedinstven strateški okvir. Kao resor koji je zadužen za ekologiju, u fokusu nam je i izgradnja ekološke infrastrukture koja će doprinijeti i čistijoj životnoj sredini. U tom kontekstu, pored zatvaranja brojnih nelegalnih deponija, planiramo i izgradnju regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bijelom Polju -naveo je Dabetić.

MERS, prema njegovim riječima, ostaje posvećeno da, kroz partnerstvo sa lokalnim zajednicama, akademskim institucijama i međunarodnim partnerima, pretvori postojeće izazove u nove prilike za rast i napredak.

– Budućnost sjevera jeste budućnost cijele Crne Gore – i samo zajedničkim naporima možemo osigurati da ona bude održiva, inkluzivna i prosperitetna za sve građane – zaključio je Dabetić.

Barjaktarović je ukazala da istraživanje ima direktan značaj za oblikovanje i sprovođenje javnih politika u oblastima zapošljavanja, regionalnog razvoja, migracione, obrazovne i socijalne politike.

– Uprkos izazovima, sjever posjeduje značajan potencijal za razvoj omladinske radne snage kroz ciljane mjere aktivacije, programe obuka i mentorstva, kao i unapređenje sistema karijernog savjetovanja – navela je Barjaktarović.

Istakla je da politike usmjerene na sjever moraju imati specifične ciljeve za mlade, ako se želi dugoročan demografski i ekonomski oporavak regiona.

Ukazala je da su, kada je riječ o ekonomskim podsticajima za sjever, važne subvencije za zapošljavanje, poreski podsticaji, grantovi i kreditne linije, podrška zanatskim i preduzetničkim zanimanjima, a očekivani efekti bili bi smanjenje nezaposlenosti, zadržavanje mladih, diversifikacija ekonomije sjevera i smanjenje migracionih pritisaka.

– Kada je u pitanju zadržavanje mladih, predložene mjere su podrška preduzetništvu i inovacijama, subvencionisani i stambeni krediti, obrazovni i kulturni sadržaji, povezivanje sa tržištem rada, a očekivani efekti smanjenje emigracionih aspiracija mladih, stvaranje novih generacija preduzetnika, demografska stabilnost sjevera i podizanje kvaliteta života – zaključila je Barjaktarović.