Objava  Fidelitija na društvenim mrežama otvorila je još jednu, nimalo prijatnu temu – januarsku inflaciju i njen direktan udar na životni standard građana. I dok zvanična statistika može djelovati umjereno i “pod kontrolom”, struktura poskupljenja pokazuje da su najviše pogođene upravo osnovne životne potrebe: hrana, stanovanje i zdravlje.

Prema podacima koje je Fidelity analizirao, januar 2026. u odnosu na januar 2025. donio je ozbiljna poskupljenja u segmentima koji čine okosnicu porodičnog budžeta.

Hrana: Meso predvodi talas poskupljenja

Najizraženiji rast cijena zabilježen je kod mesa i mesnih prerađevina – čak 5,7% na godišnjem nivou. U praksi, to znači da je svaka kupovina u mesari ili supermarketu osjetno skuplja nego prije godinu dana.

Uz meso, poskupjeli su i:

– voće i orašasti plodovi (13,9%),

– ulja i masti (11,2%),

– sokovi od voća i povrća (15,6%),

– duvan (8%),

– kao i mlijeko, jaja i žitarice.

Riječ je o proizvodima koji se nalaze u gotovo svakoj potrošačkoj korpi. Kada istovremeno rastu cijene više kategorija osnovnih namirnica, efekat na kućni budžet je kumulativan i veoma vidljiv.

Stanovanje: Kirije skočile 21,5%

Posebno zabrinjava podatak da su kirije veće za 21,5% u odnosu na januar prošle godine. To znači da je trošak stanovanja, koji već godinama predstavlja jedan od najvećih izdataka domaćinstava, dodatno porastao.

U zemlji u kojoj veliki broj građana nema riješeno stambeno pitanje, rast rente za više od petine u samo godinu dana predstavlja ozbiljan udar na finansijsku stabilnost porodica. Povećanje kirija, uz rast cijena hrane, dodatno sužava prostor za štednju ili investiranje.

Zdravlje: Lijekovi skuplji 16,7%

Cijene ljekova porasle su za 16,7% na godišnjem nivou. Ovo je posebno osjetljiva kategorija, jer se odnosi na osnovnu zdravstvenu sigurnost građana.

Za hronične bolesnike i stariju populaciju, povećanje cijena terapije znači direktno povećanje mjesečnih troškova, bez mogućnosti odlaganja ili zamjene alternativom.

Usluge i energenti: Restorani, kafići i čvrsta goriva +8%

Cijene u restoranima i kafićima porasle su 8%, dok su čvrsta goriva takođe skuplja za isti procenat. To znači da je i izlazak, kao i grijanje doma, skuplje nego prethodne godine.

Inflacija je, kako ukazuju iz Fidelityja, zahvatila i segment potrošnje koji je do skoro važio za “sekundarni”, ali koji danas predstavlja sastavni dio svakodnevice.

Šta je pojeftinilo?

Ipak, pojedine kategorije bilježe pad cijena:

– oprema za mobilnu telefoniju (-10,2%),

– gorivo (-6,5%),

– snabdijevanje vodom (-11,3%),

– odjeća i obuća (pad cijena),cipele.

Snižavanje cijena goriva donekle ublažava troškove prevoza, ali u situaciji kada su kirija, hrana i ljekovi znatno skuplji, efekat tog pojeftinjenja je ograničen.

Statistika stabilna, osjećaj nesigurnosti realan

Iako ukupna inflacija na agregatnom nivou može djelovati umjereno, struktura rasta cijena pokazuje da su najviše poskupjele upravo kategorije bez kojih se ne može – stanovanje, hrana i zdravlje.

Takva raspodjela rasta cijena stvara utisak da je standard “statistički stabilan”, ali praktično opterećen. Kada osnovne potrebe rastu brže od prosjeka, građani inflaciju osjećaju intenzivnije nego što to sugerišu zbirni pokazatelji.

Zaključak koji se nameće jeste da januar 2026. donosi ozbiljan test izdržljivosti za kućne budžete. Oni koji uspiju da izbalansiraju troškove kirije, hrane i terapije, uz minimalni prostor za druge potrebe, mogu se smatrati finansijski otpornima – makar do narednog obračuna sa inflacijom.