Crna Gora je zakoračila u posljednji kvartal godine sa javnim dugom od 4,46 milijardi eura, što predstavlja 60,19 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dok Ministarstvo finansija izvještava o blagom smanjenju duga zahvaljujući redovnim otplatama, pravo stanje stvari otkriva da je ekonomski model države temeljen na zaduživanju, a ne na održivom rastu.

Zašto ovo treba da zabrine građane? Svaka otplata duga, uključujući kamate koje su samo u trećem kvartalu iznosile 33,67 miliona eura, dolazi iz džepova poreskih obveznika. Dok se političari hvale stabilnošću portfolija duga, građani i dalje plaćaju cijenu ove “stabilnosti” kroz rastuće poreze i smanjena ulaganja u ključne sektore poput zdravstva, obrazovanja i infrastrukture.

Iako Ministarstvo ističe da je unutrašnji dug smanjen na 356,48 miliona eura, čak 91,9 odsto ukupnog državnog duga odnosi se na spoljnje kreditore. Ovaj omjer predstavlja ozbiljan rizik za ekonomsku stabilnost, jer je Crna Gora izrazito osjetljiva na fluktuacije na međunarodnim tržištima. Štaviše, čak i uz “stabilne” kamatne stope, dugoročno zaduživanje ostavlja malo prostora za budući ekonomski razvoj.

Lokalne samouprave u problemima

Dugovi lokalnih samouprava dodatno opterećuju ukupnu sliku. Konsolidovani dug od 101,35 miliona eura, iako relativno mali u odnosu na ukupan dug, pokazuje hroničnu neodrživost lokalnih finansija. Oslanjanje na državne transfere, uključujući kredite od međunarodnih institucija, jasno ukazuje na nedostatak fiskalne autonomije i strateškog planiranja.

Zaduživanje bez vizije

Poseban problem predstavlja zaduživanje za projekte koji ne donose očekivani povrat. U trećem kvartalu povučeno je 19,19 miliona eura za projekte poput rekonstrukcije puteva i unapređenja obrazovanja, ali bez transparentnog praćenja ovih investicija, građani ostaju skeptični prema njihovoj efikasnosti.

Kome će dug ostati na naplatu?

U zemlji koja se hvali svojim zlatnim rezervama od 38,48 hiljada unci, građani ne vide konkretne koristi. Vrijednost zlata od 90,69 miliona eura postaje samo statistički podatak, dok se ekonomska svakodnevica sve više oslanja na nova zaduženja.

Ministarstvo finansija može umirivati javnost brojevima, ali je jasno da Crna Gora hoda po tankom ekonomskom ledu. Pitanje je hoće li naredne generacije uspjeti da se izbore sa teretom ovog duga ili će država ostati zarobljena u začaranom krugu zaduživanja i otplate.