Iako iz Ministarstva finansija poručuju da rast javnog duga ne znači nekontrolisanu javnu potrošnju, već planirano obezbjeđivanje rezerve za buduće obaveze, brojke ipak ostavljaju gorak utisak. Ove godine javni dug dostiže skoro 6 milijardi eura, odnosno bezmalo 70 odsto bruto društvenog proizvoda, čime Crna Gora ulazi u zonu iznad poželjnih Mastriht kriterijuma, piše RTCG.

Procjena Ministarstva finansija je da će dug u 2025. godini iznositi 63,4 odsto BDP-a, ali do tog „olakšanja“ dolazi tek nakon snažnog skoka u tekućoj godini, kada javni dug iznosi 69,4 odsto bruto društvenog proizvoda. Taj rast, prema zvaničnom objašnjenju, posljedica je stvaranja rezerve za vraćanje dugova od preko milijardu eura u narednoj godini, kao i obezbjeđivanja 906 miliona eura za otplatu prispjelih zaduženja u 2027. godini.

Ekonomski analitičar Predrag Zečević upozorava da su procenti duga u odnosu na BDP manje važni od suštine, a suština je da li država ima snage da plate i penzije isplaćuje iz tekućih prihoda, bez novog zaduživanja. Prema njegovim riječima, posebno je problematično to što se država zadužuje kako bi pokrivala rast plata i penzija, umjesto da se taj teret finansira iz realnih prihoda.

Iako se često kao argument navodi da ni bogate zapadne zemlje ne poštuju Mastriht kriterijume, Zečević podsjeća da se ti standardi ne mogu jednako primjenjivati na razvijene države i zemlje u razvoju. Za Crnu Goru je, kako ističe, poštovanje Mastrihta važno upravo zbog poreske discipline i kontrole javne potrošnje.

Iz Ministarstva finansija navode da je plan da se država u narednom periodu prosječno zadužuje oko 350 miliona eura godišnje, i to isključivo za kapitalne infrastrukturne i razvojne projekte. Takođe tvrde da će se tekuće obaveze finansirati iz tekućih prihoda, uz nastavak ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, digitalnu infrastrukturu i projekte zaštite životne sredine, kao i primjenu hedžing aranžmana radi zaštite od valutnog rizika.

Međutim, Zečević smatra da Vlada propušta da se ozbiljno pozabavi smanjenjem neproduktivnih troškova. Kao posebno problematične izdvaja putovanja i takozvane varijabile funkcionera.

Prema njegovim riječima, prizori sa društvenih mreža, na kojima se vide državni službenici na ekskluzivnim destinacijama, postali su gotovo svakodnevica. Tvrdi da je očigledno da se takva putovanja ne finansiraju iz ličnih sredstava, već iz budžeta, te da je takva praksa „prevazišla svaku mjeru“.

Uprkos uvjeravanjima iz Ministarstva da se rast duga ne može tumačiti kao znak rasipništva, ostaje činjenica da se Crna Gora ove godine nalazi iznad Mastriht granica, sa javnim dugom koji se približava 70 odsto BDP-a. To je, za zemlju sa ograničenim fiskalnim kapacitetima, više nego ozbiljan signal za uzbunu.